Prva dama Ukrajine o godini pakla: "Slavimo otpor agresiji, a ne godišnjicu rata"

Ukrajina je pretrpjela "godinu dana pakla", rekla je supruga Vladimira Zelenskog u obraćanju događaju održanom u Vilniusu u četvrtak navečer. "Obilježavati dan u koji je počeo totalan rat, užasno je jer bila je to godina udara, agresije, ubijanja", rekla je.

tri vijesti o kojima se priča Kaos usred noći Veliki neredi u europskoj državi: Bačene bombe, zapaljeni automobili, uhićeno više od 70 osoba blagdanski tjedan Ovo je detaljna prognoza za produženi vikend: Evo kakvo nas vrijeme očekuje za Uskrs više od 30 mrtvih UZNEMIRUJUĆE Rusija izvela strašan napad na ukrajinski grad, mrtvi leže na ulicama: Oglasio se Zelenski

Rusija je 24. veljače 2022. počela invaziju koju ona ne naziva tako već "specijalnom vojnom operacijom" i u tih godinu dana ubijeni su deseci tisuća ljudi, sravnjeni su za zemljom gradovi i sela, milijuni Ukrajinaca raseljeni su unutar zemlje, a gotovo osam milijuna izbjeglo je iz nje.

"Danas ne obilježavamo godinu rata već slavimo godinu otpora agresiji, godinu hrabrosti, godinu međusobnog pomaganja i spašavanja, godinu ljudskosti i godinu prijateljstva", rekla je. "Uvjerena sam da ćemo s vama moći podijeliti ono najvrjednije - pobjedu. Našu zajedničku pobjedu", zaključila je.

Na događaju je bilo više desetaka ukrajinskih izbjeglica, uglavnom žena i djece te predsjednik Litve Gitanas Nauseda.

"To je godina užasa koju smo svi mi iskusili. I vjerujemo da ulazimo u pobjedničku godinu, iduća godina konačno će biti pobjednička", rekla je Viktorija Dolbičeva (54), izbjeglica iz Harkiva koja danas živi u Vilniusu.

"Gdje god se događa užas, tu se otkriva i humanost. I doista je nepobjediva. Obični ljudi postaju heroji, jer nemaju izbora", rekla je Maria Kolomiec, (43), još jedna izbjeglica iz Harkiva, koja danas živi u Wroclawu u Poljskoj.

Ukrajinska središnja banka obilježila je godišnjicu novčanicom u spomen na otpor ratu, na jednoj strani prikazana su trojica vojnika koji podižu nacionalnu zastavu.

Opća skupština UN-a izglasala "trenutačno" povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine

Opća skupština UN-a izglasala je u četvrtak glasovima 141 zemalja rezoluciju kojom traži "trenutačno" povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja čime je dan uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni.

Za rezoluciju kojom se traži "sveobuhvatan, pravedan i trajni mir" glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući "protiv".

Time je Opća skupština UN-a nadmoćno izolirala Rusiju u četvrtak, izglasavši rezoluciju dan uoči prve godišnjice invazije koju je Rusija počela 24. veljače 2022.

Tekst je izglasan samo dan nakon posjeta kineskog šefa diplomacije Moskvi gdje je obećao dublje partnerstvo s Rusijom.

Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu.

Protiv rezolucije glasale su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva.

Među suzdržanima su osim Kine bile i Indija, Alžir, Južna Afrika, Etiopija, Iran, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.

Rezolucija je izglasana prvog dana dvodnevnog zasjedanja pošto su se ranije Općoj skupštini obratiti deseci visokih dužnosnika, uključujući američkog državnog tajnika Antonya Blinkena, britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja i njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock te hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je rekao da je hrvatska borba za slobodu trajala duge četiri godine i upozorio "Nemojmo da i Ukrajina toliko dugo čeka na slobodu". 

Pročitajte i ovo tužna obljetnica Njezina kći postala je simbol strašnih patnji i razaranja: "Mučim se, jer je nisam uspjela zaštititi, spasiti"

Snažan rezultat glasanja važan jer opovrgava sumnje da postoji zamor od rata i da slabi potpora Kijevu u nekim dijelovima svijeta, posebice onima koji ovise o ruskim energentima.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je u srijedu optužio Moskvu da je počinila "genocid" prisilnim deportacijama ukrajinske djece u Rusiju nazivajući to "genocidom".

Ruski veleposlanik pri UN-u optužio je Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onima u Drugom svjetskom ratu. "Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse", rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko europskih zemalja obećalo poslati Kijevu.

Njemački kancelar Olaf Scholz koji u subotu putuje u Indiju kako bi pridobio podršku te zemlje za Ukrajinu u intervjuu je kazao da ga nimalo ne obeshrabruju znakovi da velika gospodarstva u usponu oklijevaju osuditi rusku agresiju i zaključio je da "je tek nekoliko država na ruskoj strani".

Pročitajte i ovo Godina dana agresije Velika analiza rata u Ukrajini: Tko pobjeđuje i što će se sljedeće dogoditi?

Proteklih mjeseci naveliko se raspravljalo koliko daleko bi trebala ići rezolucija UN-a u povodu godišnjice rata. Kijev je radio na rezolucijama u kojima se spominje sud za ratne zločine, kao i na tekstu koji bi mirovni plan od 10 koraka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija pretvorio u dokument UN-a, prema UN-ovim izvorima. Od obje se ideje odustalo.