Gdje je Hrvatska u sukobu na istoku i kako se miješaju nove karte: "Mirno doba je iza nas. Ulazimo u početak hladnog rata 2.0"

"To je potez koji dodatno komplicira situaciju. Strateška igra sada se može odvijati na posve drugačiji način. Ako smo u zadnjih nekoliko tjedana bili u strahu da će se dogoditi sukob, sada smo potencijalno bliže nečemu što bi moglo izazvati dugotrajniju krizu u tom dijelu Ukrajine", pojašnjava za DNEVNIK.hr stručnjak za međunarodnu sigurnost Vlatko Cvrtila.

Pročitajte i ovo Izbjegnuta eskalacija? Što će pad rakete značiti za nastavak rata u Ukrajini? Stručnjak za DNEVNIK.hr: "Rusija dobro pazi da ne prijeđe granicu" Ponovno u klupama Ministar Fuchs: Procijepljenost studenata ključna je za povratak u predavaonice

Putin je ostvario što je i htio, trajno je destabilizirao Ukrajinu, koja sad već ima anektiran dio teritorija, a sada i proglašena dva samostalna entiteta. Sad treba krenuti s nove točke.

Nakon što je ruski predsjednik uzbunio svijet svojim potezima, reakcije ne prestaju stizati. Britanski ministar Sajid Javid dramatično je izjavio: ''Ruska invazija već je počela".

Cvrtila pojašnjava - i je i nije tako.

"Ako kažemo - invazija, to podrazumijeva korištenje vojnih snaga u cilju okupacije nečijeg teritorija. Ovdje je riječ o proglašenju pokrajina od jedne svjetske sile. Drugačiji je to tip invazije. A i reakcije o tome koje sankcije će Zapad odrediti Rusiji proizlaze iz mišljenja da nije riječ o invaziji. One neće biti maksimalne jer nametanje najstrožih sankcija ne bi ostavilo prostora za manevar. Rusija u tom slučaju ne bi imala razloga zaustaviti se u svojim namjerama", kaže stručnjak, koji podsjeća kako američki državni tajnik Antony Blinken ipak stiže na susret sa Sergejem Lavrovim, a sastat će se i Putin i Biden. 

Diplomacija, dakle, još nije rekla svoje.

"Ja od početka govorim da ne postoji razlog zašto bi Putin išao prema kompletnom osvajanju Ukrajine. To podrazumijeva jako male koristi, a velike štete. To bi bilo skupo, i u ljudskim životima i u materijalnom smislu. Ali da bi moglo biti ograničenog sukoba vojnog karaktera, to je moguće. Treba napomenuti da ulazak ruskih vojnika u ove pokrajine znači da ubuduće granate više neće padati na pobunjenike, nego na rusku vojsku", upozorava Cvrtila.

Ako bi do nekog većeg sukoba došlo, od čega svi strahuju, NATO bi malo toga mogao učiniti da pomogne Ukrajini.  

"NATO bi se izravno uključio samo da postoje izravne prijetnje na teritoriju država članica, ali na ovaj način, da se Ukrajini pomogne tako da NATO uđe u neki prostor, teško. Neke članice bi vjerojatno i odustale. Bit će bilateralnih pomoći u oružju, financijske pomoći", kaže Cvrtila.

Što je u pozadini svega?

A iza cijelog sukoba je novo veliko preslagivanje karata između velikih igrača.

"Ovom krizom od početka je upravljala Rusija. Povlačila je poteze koji idu prema realizaciji ključnog cilja - da dobiju status svjetske sile s kojom se dogovara. Da postanu partner, a ne neprijatelj.  

S obzirom na to da se upotrebljava sila, koristi moć, polako ulazimo u razdoblje koje je sličnije hladnom ratu 2.0., rade se nove raspodjele na svjetskoj karti. Mirno doba koje je počelo raspadom SSSR-a je iza nas. Na pragu smo novog hladnog rata. Rusiji je jasno da zapad na ovo nema odgovora", smatra Cvrtila. Napominje kako je posljednjih godina SAD izašao iz bojnih sporazuma s Rusijom, što je dodatno oslabilo mrežu obaveza.

Je li Putin pobijedio zapad?

Znači li slika tenkova koji ulaze na ukrajinski teritorij poraz zapada, Cvrtila kaže - ne može se baš tako reći: "Ovo je kompleksna kriza i teško je govoriti da je netko pobijedio, svi akteri povlače poteze koji će donijeti određenu dobit. No možemo sa sigurnošću reći - ova kriza nije završena."

Objašnjava kako je Putin potez interpretirao kao nešto na što je bio prisiljen, zapad mu nije dao jamstva koje je tražio.

Koliko je to slično aneksiji Krima?

Cvrtila objašnjava kako je aneksija Krima bila konačni čin, a priznanje neovisnosti ipak je niža razina kriznog stanja. Još postoje određeni elementi za pregovaranje i traženje diplomatskog "pod uvjetom da Putin i Ruska Federacija budu zadovoljni odgovorom zapada".

Milanović šumom, Plenković drumom. Gdje je Hrvatska tu?

Zoran Milanović je nedavno izjavio da Ukrajina nema što raditi u NATO savezu, Plenković dijeli stajališta Bruxellesa. Koju politiku Hrvatska vodi? Cvrtila kaže, nema tu bitnih razlika. 

"Milanović se danima o tome nije oglašavao. Andrej Plenković osudio je Rusiju. Mislim da nema velikih odstupanja u stavovima. Koliko god nam se činilo, nema značajne razlike. Svi mi znamo da ulazak Ukrajine u NATO nije na dnevnom redu i da neće biti još godinama", zaključuje Cvrtila.