'Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička nego i povijesna nepravda, koja nas je udaljila sa obale', napisao je nedavno vladika Grigorije, episkop zahumsko-hercegovački i primorski, u pismu kojim je pozvao najviše predstavnike vlasti BiH i RS da upotrebe svoja ovlaštenja i službeno pokrenu pitanje uključivanja BiH u arbitražu oko dijela jadranske obale koja joj je oduzeta. Naveo je da u tom procesu učestvuju Hrvatska i Crna Gora, a da je BiH iz njega nepravedno isključena. 'Ukoliko naše nadležne institucije to ne mogu riješiti, pokrenut ćemo međunarodnu arbitražu', najavio je vladika Grigorije.
Pridružio mu se i poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović i sam insistirajući da se od Crne Gore zatraži 'vraćanje sedam kilometara obale, odnosno tjesnac Sutorina u Boki'. On tvrdi da je Bosni i Hercegovini oduzet izlaz na Jadransko more, na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topalsku uvalu, iako je razgraničenje država nastalih raspadom SFRJ u svim ostalim slučajevima izvršeno po avnojevskim granicama. 'Usmenim dogovorom 1947. godine, bosanskohercegovački teritoriji Sutorine, Igala i Njivica, ustupljeni su Crnoj Gori', kaže Mehmedović.
Bosanskohercegovačka administracija se, međutim, ne oglašava. Sasvim u duhu te tišine je i ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić, koji je rekao: 'Službeni stav BiH je da sa Crnom Gorom nema otvorenih pitanja. Uskoro se treba potpisati sporazum o granici između BiH i Crne Gore, koji je u fazi usuglašavanja i na nivou stručnih komisija. Prema njemu, BiH i Crna Gora bi na taj način bile prve države nastale raspadom bivše SFRJ koje su identificirale granicu i potpisale sporazum o razgraničenju'. Sa crnogorske strane stigle su slične ocjene, prema kojima nema ni govora o redefiniranju državnih međa između Crne Gore i BiH. I crnogorski ambasador u BiH Ramiz Bašić najavio je skoro potpisivanje međudržavnog sporazuma o granici, ističući da između dvije zemlje nema nikakvih otvorenih pitanja, posebno ne teritorijalnih.
Vladika Grigorije spominje i pisani dokument dogovora između bivših predsjednika Hrvatske i Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o razmjeni teritorija na području općine Trebinje. Prema tom dokumentu, trećina općine Trebinje ustupljena je kao zaleđe Hrvatskoj, a zauzvrat bi trebinjska općina izašla na more. Tuđman i Milošević su potpisnici Dejtonskog sporazuma, koji nije stavio van snage sporazume nastale prije njega, poput Washingtonskog, kojim je nastala Federacija BiH', stoji, između ostalog, u pismu vladike Grigorija.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
