Klimatolog o promjenama kojima svjedočimo: "Ekstrema će biti sve više. Civilizacija će vjerojatno opstati, ali pitanje je kako"

Radi se i na plus 36. Vjerojatno je građevina u ovim uvjetima jedan od najtežih poslova. Visoke temperature itekako zagrijavaju građevine koje su izložene suncu.

"Visoke temperature i klimatske promjene negativno utječu na trajnost građevina. Povećanje temperature uzrokuje širenje materijala, samim time se javljaju i dodatne sile i naprezanje u konstrukciji", pojasnio je inženjer građevine Mirko Grošić.

I uzavreo asfalt stvara probleme - može se zagrijati i do 60 stupnjeva, čak i puknuti.

"To su granice pri kojima asfalt postaje plastičan te uslijed vožnje dolazi nekad i do trajnih oštećenja", dodao je Grošić.

Vulkanizer Boris pokazao je gumu automobila koja se doslovno raspala.

"Ima puno slučajeva da guma eksplodira od starosti jer ljudi dosta i stare gume voze na autima", rekao je i dodao da se to događa i zbog vrućina.

Klimatske promjene utječu na cjelokupno tlo.

"Zbog klimatskih promjena i povećanja temperature zraka povećava se i temperatura tla i tlo postaje manje plodno. Zabrinjavajući je podatak i taj da se 17 hektara tla gubi svake minute širenjem betona i pustinja", pojasnila je profesorica Agronomskog fakulteta Ivana Šestak.

A gubi se i dio naših plaža. Kristina Pikelj, profesorica s PMF-a kaže - plaže su prve na udaru kada govorimo o klimatskim promjenama jer diže se razina mora.

"Porast razine mora znači da će u nekom trenutku na nekom dijelu obale svakako doći do preplavljivanja obalnih staništa, i formi i plaže su tu na udaru jer su sastavljene od materijala koji je gibljiv, rastresit kojeg valovi premeću", tvrdi profesorica.

Te dodaje da je onaj ekstremni, najgori scenarij za Jadran da će se do kraja ovog stoljeća razina mora podići i do 80 centimetara.

Klimatolog: "Ne treba paničariti, ali ovo je zabrinjavajuće"

Reporterka Dnevnika Nove TV Valentine Baus razgovarala je o ovim fenomenima s klimatologom Brankom Grisogonom s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

"Za sada još ne idemo prema najgorem scenariju, ali mogli bi ići prema tome. Nikako ne možemo pogoditi onaj optimalni scenariji, tzv. 11,5 stupnjeva Celzijevih od kraja 19. stoljeća. Idemo na više i to je problematično. Ne treba paničariti, ali je ovo zabrinjavajuće", poručio je.

Ekstremnih temperatura će biti sve više.

"U klimatskom sustavu je sve više energije. U progresivnom sustavu kao što je klima, kao što je planeta, s vlagom to teška termodinamika objašnjava da će biti sve više ekstrema toplih i hladnih", pojasnio je i upozorio da će njihove izmjene biti vrlo brze.

Zime su blage, ljeta su paklena, ledenjaci se tope - sve to ostavlja teške posljedice na planet i ljude.

"To mijenja cijeli biosustav i mijenja cijelo čovječanstvo. Najteže je za biljke i za oceane, za opstanak na zemlji. Civilizacija će vjerojatno opstati, ali pitanje je kako. Zato što političari i velike stranke se trebaju postaviti prema tome. Zato što mo gubimo bioraznolikost, gubimo puno na osjećanju što je planeta i što je zemaljska kugla", rekao je.

Velika prijetnja je topljenje ledenjaka

"Ledenjaci su najbolji barometri klime, oni to mjere stoljećima. Oni se tope već nekoliko stoljeća, a sad se rapidno tope. Oni su izuzetno važni iz niza razloga. Jedno je da oni reflektiraju ekstrazračenje i na taj način hlade zemaljsku kuglu. Drugo, možda još bitnije za opstanak na zemlji je da oni daju pitku vodu za područja gdje žive najviše siromašni ljudi. Govorimo o Bangladešu, Indiji, Kini, o Južnoj Americi i i Africi. I u Europi mi vidimo već sad probleme zato što se švicarski, austrijski i svi alpski ledenjaci se preubrzano tope i fali vode", upozorio je za kraj.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.