Europski parlament je u četvrtak utvrdio precizan raspored saslušanja kandidata za povjerenike Europske komisije te format parlamentarnih odbora pred kojima će biti saslušavani.
Saslušanja će se obaviti od 29. rujna do 3. listopada te od 6. i 7. listopada. Hrvatski kandidat Neven Mimica, kojemu je izabrani predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker dodijelio resor međunarodne suradnje i razvoja, bit će saslušan prvi dan, 29. rujna s početkom u 18.30 sati pred Odborom za razvoj.
Svaki povjerenik bit će saslušan u odboru koji pokriva resor koji mu je dodijeljen, a oni čiji resori obuhvaćaju više područja bit će saslušani pred članovima više odbora.
Saslušanje prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa, koji je zadužen za poboljšanje zakonodavstva, međuinstitucionalne odnose, vladavinu prava i temeljna prava, bit će u drukčijem obliku, s obzirom da se njegova nadležnost horizontalno proteže na više resora. On će biti saslušan pred konferencijom predsjednika, koja okuplja predsjednika Europskog parlamenta i čelnike svih političkih skupina, a za tu prigodu konferencija će biti otvorena svim zastupnicima EP-a.
Ukrajinski i Europski parlament ratificirali sporazum o pridruživanju
U prvom tjednu, od 29. rujna do 2. listopada bit će saslušani obični povjerenici, a prva dva dana u tjednu poslije rezervirana su za saslušanje potpredsjednika. Iznimka je jedino Kristalina Georgieva, potpredsjednica zadužena za proračun i ljudske resurse, koja će biti saslušana u prvom tjednu, u četvrtak, 2. listopada.
Saslušanje svakog povjerenika traje tri sata. U četvrtak je Europski parlament poslao pisani upitnik svim kandidatima za povjerenike, na koji oni moraju odgovoriti u pisanom obliku do 26. rujna.
Svaki kandidat može na saslušanju dati uvodnu izjavu, a nakon toga odgovara na pitanja zastupnika. Pitanja se mogu temeljiti na pisanom upitniku i odgovorima povjerenika na njega, ali zastupnici usmeno mogu pitati što god hoće.
U utorak, 7. listopada, održat će se izvanredni sastanak konferencije predsjednika na kojem će ocjenjivati nastupe svih kandidata za povjerenike, a dva dana kasnije, 9. listopada konferencija će proglasiti završetak saslušanja i dovršiti ocjene nastupa svakog kandidata.
Za one kandidate koje eventualno ne zadovolje, organizirat će se dodatno saslušanje.
Europski parlament bi o cijelom sastavu Komisije trebao glasovati 22. listopada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu kako bi ona mogla preuzeti dužnost 1. studenoga. Taj kalendar bi mogao biti poremećen u slučaju da netko od predloženih kandidata ne dobije prolaznu ocjenu europskih zastupnika. Europski parlament ne može odbaciti jednog povjerenika, nego glasuje za cijelu Komisiju. U slučaju da netko od kandidata ne dobije prolaznu ocjenu EP-a, predsjednik Komisije može predložiti nekog drugog kandidata ili riskirati da mu cijela Komisija ne prođe na glasovanju u Parlamentu.
Saslušanje kandidata za povjerenike prvi je put organizirano 2004. godine i ovo će biti treći put da Europski parlament procjenjuje kompetentnost predloženih kandidata, njihov integritet i europska uvjerenja.
Saslušanja nisu puka formalnost i za povjereničke kandidate predstavljaju veliki izazov, a zastupnici ne oklijevaju sa strogim ispitivanjem kandidata, pogotovo onih koji dolaze iz političke skupine koja nije njihova.
Svi se moraju što bolje pripremiti i naučiti dio europskog zakonodavstva vezano uz njihov resor. Pri tome su im na raspolaganju službe Komisije.
Već na prvom saslušanju 2004. godine poskliznulo se dvoje kandidata, a trećem je promijenjen resor. Talijan Rocco Butiglione, koji je bio predložen za povjerenika za pravosuđe, slobode i sigurnost, pao je na saslušanju zbog homofobnih i mačističkih izjava pa ga je zamijenio Franco Frattini. Latvijka Ingrida Udre pala je zbog nekompetentosti i umjesto nje upao je Andris Piebalgs. Mađaru Laszlu Kovacsu promijenjen je resor i umjesto energije dobio je poreze, jer za prvi resor nije pokazao dovoljno znanja.
Pet godina kasnije, 2009. godine iz druge Barrosove Komisije otpala je Bugarka Rumiana Želeva zbog vrlo lošeg nastupa pred parlamentarcima i zamijenila ju je Kristalina Georgieva.
Izbor Komisije se ovaj put odvija u ponešto drukčijim okolnostima. Europski parlament je uspio progurati svoju ideju sa "spitzenkandidatima" i imenovanje Jean-Claude Juncker za predsjednika Komisije predstavlja pobjedu Parlamenta nad državama članicama. Stoga je u prethodna dva saslušanja Europskom parlamentu bilo važno pokazati da Europska komisija ne ovisi samo o državama članicama nego i o njemu. Nova, Junckerova Komisija sada predstavlja izraz volje EP-a i stoga mu nije u interesu politički slabiti Komisiju, pa bi, prema nekim očekivanjima, Junckerov tim mogao proći bez ogrebotina.
Ipak, kao moguće "slabe karike" u Junckerovu timu spominje se nekoliko imena, koja bi mogla biti na meti parlamentaraca.
Među njima su mađarski kandidat Tibor Navracsics, predložen za povjerenika za obrazovanje i mlade, koji je važan suradnik premijera Viktora Orbana, a koji se već u nekoliko navrata našao na meti Komisije i Parlamenta zbog svojih poteza. Zatim, Španjolac Miguel Arias Canete, predložen za povjerenika za klimu i energiju, koji bi mogao biti optužen za sukob interesa jer posjeduje dionice u nekim naftnim tvrtkama. Ovih dana je objavio da je prodao te dionice. I Britanac Jonathan Hill, koji bi trebao biti povjerenik za financijsku stabilnost i financijske usluge spominje se kao kandidat koji bi mogao imati problema na saslušanju jer je na glasu kao euroskeptik i jer navodno ne poznaje dovoljno dobro područje koje mu je dodijeljeno.
Još se kao oni koji bi mogli imati problema spominju Irac Phil Hogan, Slovenka Alenka Bratušek i Francuz Pierre Moscovici. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
