'Niti jedna nacija dosad nije platila tako veliku cijenu da postane europska'

Ukrajinski parlament i Europski parlament istodobno su u utorak ratificirali sporazum o političkom i gospodarskom približavanju Ukrajine Europskoj uniji, koji je u prosincu prošle godine odbio tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič što je dovelo do masovnih prosvjeda i njegova pada, te kasnijeg sukoba sa separatistima na istoku zemlje koji žele pripojenje Rusiji, prenose agencije.

Pročitajte i ovo napad na Dnjipro Kremlj poručio: "Zapad je kriv što je ovaj sukob poprimio svjetske dimenzije..." Eskalacija sukoba Ruski veleposlanik poslao zastrašujuću poruku: "Zbog ovoga je Britanija izravno uključena u rat u Ukrajini"

Ukrajinski zastupnici također su izglasali zakon o 'posebnom statusu' istočnih separatističkih regija, uključujući i određen stupanj samouprave u roku od tri godine, izvijestili su parlamentarci koji su bili na sjednici.

Parlament će donijeti još jedan zakon, onaj koji će zajamčiti amnestiju pobunjenicima uključenima u nedavne borbe s vladinim snagama.

Sporazum o pridruživanju, čija je ratifikacija usklađena s EU-om, dobio je jednoglasnu potporu 355 zastupnika koji su glasovali.

'Niti jedna nacija dosad nije platila tako veliku cijenu da postane europska', izjavio je predsjednik Petro Porošenko, misleći na smrt protuvladinih prosvjednika koji su ustali protiv Janukovičeve odluke i na vojnike ubijene u proruskoj pobuni koja otad traje, prenosi Reuters.

Janukovičevo skretanje s europskog puta u korist bliskijih veza s Rusijom izazvalo je višemjesečne prosvjede u kojima je u glavnom gradu Kijevu ubijeno oko stotinu ljudi.

Kako je Merkel UPOZORILA Putina...

Nakon što je Janukovič pobjegao u Rusiju, Moskva je osudila prozapadni 'državni udar' i pripojila Krim te poduprla naoružane proruske separatiste u borbi za autonomiju od Kijeva.

Taj slijed događaja izazvao je najgoru krizu u odnosima Rusije i Zapada od kraja Hladnog rata, nakon čega su SAD i zapadni saveznici uveli niz sankcija protiv Moskve te je doveo do sukoba u istočnoj Ukrajini u kojemu je ubijeno više od 3.000 ljudi.

Unatoč sankcijama protiv Moskve, EU i Ukrajina su prošloga petka napravile ustupak Rusiji i dogovorili se o odgodi primjene Sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini do 31. prosinca 2015.

"Nacionalno gospodarstvo ima godinu i pol da postane konkurentno i spremno za natjecanje na europskim tržištima", istaknuo je Porošenko. "Hvala Europi za ovaj bonus od više milijardi eura", dodao je.

Govoreći o odnosima s Moskvom, Porošenko je rekao: "Izdržali smo taj snažni pritisak (iz Rusije) i nismo se dali ucjenjivati. U sporazumu nije izmijenjena niti jedna riječ, niti jedna točka", istaknuo je ukrajinski predsjednik.

Europski parlament također je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu ratificirao sporazum o pridruživanju s Ukrajinom sa 535 glasova za, 127 protiv i 35 suzdržanih.

Brojni zastupnici Europskog parlamenta izrazili su nezadovoljstvo što je primjena trgovačkog dijela sporazuma odgođena do kraja sljedeće godine.

Današnje glasovanje kojim je potvrđen sporazum o pridruživanju i kao njegov dio sporazum o slobodnoj trgovini ne znači da automatski stupa na snagu, nego da se može početi privremeno primjenjivati, a datum početka privremene primjene treba odrediti Vijeće.

Sporazum također mora biti ratificiran u svih 28 zemalja članica da bi imao puni pravni učinak, a do sada je ratificiran u šest članica.

Bilo je planirano da trgovački dio sporazuma stupi na snagu 1. studenoga, ali u prošli petak 12. rujna Ukrajina, Rusija i Europska komisija dogovorile su da se primjena odgodi do 31. prosinca 2015.

Istodobno, EU će produljiti preferencijalni trgovački režim za Ukrajinu do stupanja na snaga trgovačkog dijela sporazuma. To znači da će Ukrajina moći izvoziti u EU bez ili s vrlo malim carinama, dok će roba u suprotnom smjeru biti normalno carinjena. Ukrajina će također u tom razdoblju nastaviti trgovati s Rusijom po sporazumu o slobodnoj trgovini.

'Ovo je povijesni trenutak da dva parlamenta istodobno ratificiraju sporazum. To je slobodna demokracija, za razliku od dirigirane demokracije', rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Istaknuo je da je Europski parlament uvijek branio teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i da će to i dalje činiti. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook