Jimmy Carter umro je u 101. godini, skoro dvije godine nakon što je odlučio da će svoje zadnje dane provesti u hospiciju.
Ovaj demokrat i nekadašnji uzgajivač kikirikija služio je samo jedan mandat u Bijeloj kući, a nakon toga posvetio se humanitarnom radu, koji mu je donio i Nobelovu nagradu za mir. Svoje zadnje dane proživio je u Plainsu u saveznoj državi Georgija, zajedno sa svojom suprugom Rosaynn, s kojom je bio 77 godina u braku, sve dok nije preminula u studenom 2023., u 96. godini.
Jedno od zadnjih njegovih pojavljivanja bilo je kad je s obitelji proslavio svoj stoti rođendan u Georgiji okružen obitelji i prijateljima. Omiljeni demokrat ostvario je i svoju posljednju želju prije smrti jer je uspio glasati za Kamalu Harris.
Carterove četiri godine mandata bile su obilježene naftnom krizom zbog koje su Amerikanci stajali u redovima ispred benzinskih pumpi, a naravno, tu je bila i kriza sa taocima u američkoj ambasadi u Iranu koja je potrajala do zadnjih trenutaka njegova mandata prije nego ga je naslijedio Ronald Reagan.
Pa iako omražen pri kraju mandata, njegova posvećenost humanitarnom radu učinila ga je jednom od omiljenih figura američke politike.
Bogata biografija
Jimmy Carter rođen je 1. listopada 1924. pod punim i rijetko korištenim imenom James Earl Carter, a odrastao je u doba Velike depresije. Carter je bio sin uzgajivača kikirikija, a tvrdio je da su poljoprivreda, razgovori o politici i posvećenost baptističkoj crkvi ono što su bili stupovi njegova odrastanja. Carter je diplomirao na mornaričkoj akademiji u Annapolisu 1946. kada se nedugo zatim oženio i s Rosalyn Smith, s kojom je dobio tri sina i jednu kćer.
Jimmy Carter služio je kao mornarički časnik prije nego se vratio u Georgiju, gdje je ušao u državnu politiku 1962. Osam godina kasnije bio je izabran za guvernera Georgije. Svoju kampanju za Bijelu kuću pokrenuo je 1974. i uspio je izgraditi zamah tijekom iduće dvije godine i pobijediti.
Jimmy Carter postao je 39. američki predsjednik nakon što je porazio Geralda R. Forda 1976., koji je nastavio mandat Richarda Nixona nakon što je on dao ostavku zbog afere Watergate.
Najveće reforme koje je napravio u svojem jednom mandatu bilo je uspostavljanje Ministarstva energije i Ministarstva obrazovanja. Dok je bio predsjednik instalirao je solarne ploče na Bijeloj kući, koje je odmah uklonio Ronald Reagan kad ga je zamijenio u Ovalnom uredu.
Za vrijeme i nakon svojeg mandata bio je prepoznat kao predvodnik borbe za ljudska prava. Carter je predvodio sklapanje sporazuma u Camp Davidu između izraelskog premijera Menachema Begina i egipatskog predsjednika Anwara Sadata 1978. Također je vidio početak iranske talačke krize, kao i prve napore u razvoju politike energetske neovisnosti.
Njegova odluka iz 1980. da odobri vojno spašavanje američkih talaca u Iranu pridonijela je njegovu porazu na izborima te godine.
Carter je dobio Nobelovu nagradu za mir 2002. nakon što je osnovao Carterov centar za promicanje ljudskih prava diljem svijeta.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
