Šestorica muškaraca su krupnim kamenjem gađala automobil u kojemu su bili kandidati i slomili sva stakla, rekla je u razgovoru za AFP kandidatkinja Svitlana Zališčuk koja je fotografije izgreda objavila na svojoj stranici na Facebooku.
Pročitajte i ovo
Njezin kolega Sergij Leščenko je lakše ozlijeđen krhotinama stakla, dodala je.
S njima je bio i Mustafa Najem, ugledni novinar koji je u studenome 2013. prvi pozvao na prosvjede protiv bivšeg proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, čime je počeo prosvjedni pokret na Majdanu.
Tamošnja je policija u priopćenju potvrdila napad dodavši da je na mjesto događaja poslala skupino istražitelja.
HRW: Ukrajinska vojska i pobunjenici koristili kasetne bombe
Izgred se dogodio blizu sela Kazarnije, u okolici Kirovograda, gdje je trojka snimila pokušaj "kupnje glasova" u korist kandidata bliskog bivšem režimu, rekla je Zališčuk.
"Mislimo da nas se htjelo spriječiti da nastavimo" pratiti izbore u toj izbornoj jedinici, rekla je.
Ovi mladi kandidati, bivši novinari i aktivisti koji su se nedavno priključili bloku predsjednika Petra Porošenka, zadnjih tjedana vode kampanju protiv Olesa Dovgija, bivšeg čelnika kijevske gradske skupštine koji je blizak režimu Viktora Janukoviča a mediji ga optužuju za korupciju. Dovgi se kandidirao u izbornoj jedinici u Kirovogradu.
Parlamentarni izbori: Porošenko na pobunjeničkom istoku
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko doputovao je u nedjelju na proruski separatistički istok zemlje dok zemlja bira novi parlament a glasovanje bojkotiraju na teritoriju pod kontrolom pobunjenika.
"Doputovao u Donbas", rudarski bazen koji obuhvaća pobunjenička područja Donecka i Luhanska, napisao je predsjednik na Twitteru objavivši fotografiju na kojoj ga se vidi u helikopteru u maskirnoj odjeći.
Predsjednikova supruga Marina Porošenko glasovala je sama na biračkom mjestu u središtu Kijeva, objasnivši novinarima da je Porošenko u Donbasu "kako bi nadzirao odvijanje glasovanja" organiziranog na teritorijima pod kontrolom ukrajinskih snaga, piše u priopćenju ureda predsjednika. Predsjednik će u Kijevu glasovati tijekom poslijepodneva.
Glasovanje se ne održava u zonama pod kontrolom pobunjenika te oko tri milijuna birača neće moći sudjelovati na izborima.
Teritoriji pod kontrolom proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine u potpunosti ignoriraju prijevremene parlamentarne izbore u organizaciji Kijeva. Separatistički vođe kazali su da će ignorirati nedjeljne izbore i odredili su da će svoje vlastite izbore, koje vlada u Kijevu smatra nelegitimnima, održati 2. studenoga.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin pozvao je Rusiju da zaustavi nelegalne izbore jer bi oni mogli uzrokovati trajnu podjelu.
"Ne poznajem nikoga u svojoj okolini tko namjerava danas otići iz Donecka i glasovati u ukrajinskoj zoni", kazao je jedan mladić u Donecku.
Ukrajinci u nedjelju biraju novi saziv parlamenta, što je posljednji politički korak revolucije koja je počela prije gotovo godinu dana.
Po rezultatima ispitivanja javnog mišljenja Instituta za sociologiju Kijeva i Zaklade demokratskih inicijativa, objavljenim ovoga tjedna, za Porošenkov blok, potpuno novu koaliciju koja je utemeljena kako bi ga poduprla na predsjedničkim izborima, u kojoj je i Udar kijevskoga gradonačelnika Vitalija Klička, namjerava glasovati 30 posto birača, a slijede oporbena nacionalistička Radikalna stranka populista Olega Lijaška (13 posto) i Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka (11 posto).
Prozapadna stranka Samopomoć, uglavnom sastavljena od aktivista civilnoga društva koje vodi bivši gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, trebala bi dobiti 8,5 posto glasova, a Domovina, stranka bivše premijerke Julije Timošenko 7,5 posto. Jaka Ukrajina koju vodi oligarh i bankar Serhij Tipiko i Oporbeni blok, otvoreno proruska stranka, mogle bi prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.
Od 29 stranaka koje se natječu za 450 mjesta u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi, nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom. Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.
U svakom slučaju, očekuje se Porošenkova pobjeda koja bi trebala biti dovoljno uvjerljiva da s drugim proreformskim strankama sastavi vladu. Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima.
Ukrajinci biraju novi parlament
Ukrajinci su u nedjelju počeli izlaziti na birališta kako bi izabrali novi saziv parlamenta, što je posljednji politički korak revolucije koja je počela prije gotovo godinu dana.
Oko 36 milijuna birača trebalo bi izabrati novi parlament a prozapadno vodstvo u Kijevu nada se da će prijevremeni izbori donijeti više stabilnosti krizom pogođenoj zemlji u kojoj je više od 3.600 ljudi ubijeno u sukobu s proruskim separatistima tijekom ove godine.
Kad su Ukrajinci prošle zime izišli na ulice tražeći ostavku proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, njihova poruka bila je jasna - htjeli su čvršće veze sa zapadnom Europom, iskorjenjivanje korupcije i pravednije i otvorenije društvo.
U svibnju su izabrali novog predsjednika - poduzetnika Petra Porošenka, koji je obećao da će ispuniti njihove zahtjeve, ali na vlasti je i dalje saziv parlamenta u kojem su mnogi bivši Janukovičevi saveznici, a politički sustav još nije promijenjen.
Kako bi se oslobodio ostataka starog režima u parlamentu, Porošenko je raspisao prijevremene izbore na kojima se očekuje pobjeda njegova bloka.
Po rezultatima ispitivanja javnog mišljenja Instituta za sociologiju Kijeva i Zaklade demokratskih inicijativa, objavljenim ovoga tjedna, za Porošenkov blok, potpuno novu koaliciju koja je utemeljena kako bi ga poduprla na predsjedničkim izborima, u kojoj je i Udar kijevskoga gradonačelnika Vitalija Klička, namjerava glasovati 30 posto birača, a slijede oporbena nacionalistička Radikalna stranka populista Olega Lijaška (13 posto) i Narodna fronta premijera Arsenija Jacenjuka (11 posto).
Prozapadna stranka Samopomoć, uglavnom sastavljena od aktivista civilnoga društva koje vodi bivši gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, trebala bi dobiti 8,5 posto glasova, a Domovina, stranka bivše premijerke Julije Timošenko 7,5 posto. Jaka Ukrajina koju vodi oligarh i bankar Serhij Tipiko i Oporbeni blok, otvoreno proruska stranka, mogle bi prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.
Od 29 stranaka koje se natječu za 450 mjesta u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi, nijedna službeno ne predstavlja svrgnuti Janukovičev režim, a većina ih podupire čvršće veze sa Zapadom.
Janukovičeve Stranke regija više nema, a ankete pokazuju i da bi prvi put u 20 godina Komunistička partija mogla ostati bez zastupnika u parlamentu.
Izbori se, kao i prošli predsjednički izbori u svibnju, održavaju u zahtjevnim okolnostima kada je riječ o dijelovima ukrajinskog teritorija Donecku i Luhansku.
Iako bi ukupno oko 36 milijuna Ukrajinaca trebalo moći dati svoj glas, glasovanje će biti ograničeno na područja pod kontrolom vlade, što znači da oko 3 milijuna birača u istočnim regijama Donecka i Luhanska neće sudjelovati. Izbori se neće održati ni na Krimu što znači da će se popuniti samo 424 od ukupno 450 mjesta u parlamentu.
Separatistički vođe kazali su da će ignorirati nedjeljne izbore i odredili su da će svoje vlastite izbore, koje vlada u Kijevu smatra nelegitimnima, održati 2. studenoga.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin pozvao je Rusiju da zaustavi nelegalne izbore jer bi oni mogli uzrokovati trajnu podjelu.
U svakom slučaju, očekuje se Porošenkova pobjeda koja bi trebala biti dovoljno uvjerljiva da s drugim proreformskim strankama sastavi vladu. Porošenko želi jasan mandat i legitimitet za provedbu reformi i integraciju Ukrajine s Europom. Najavljuje bolju provedbu zakona, decentralizaciju vlasti, reformu političkog sustava i policije, u kojoj su i dalje mnogi stari kadrovi, iskorjenjivanje korupcije i ostalih negativnih ostataka Janukovičeva režima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
