Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin objavio je kako ta zemlja podržava Azerbajdžan, dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao na smirivanje situacije.

Galerija


U jeku eskalacije sukoba između Armenije i Azerbajdžana zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha Turska je jasno dala do znanja da je na strani Azerbajdžana.

Vezani članci Armenci su spremni za odlazak na prvu liniju Sukob Armenije i Azerbajdžana se nastavlja: Rasporedili teška topništva s obje strane Sukob u Nagorno-Karabahu Krvoproliće u Nagorno-Karabahu: UN, SAD i Rusija pozivaju na trenutni prekid vatre, Iran se nudi kao posrednik u pregovorima

Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin na Twitteru je objavio kako Ankara osuđuje napad Armenije na Azerbajdžan te dodao kako ta zemlja ima punu podršku Turske u svom pravu na samoobranu. Inače, Turska i Armenija nemaju diplomatskih odnosa, a napeti odnosi traju od Armenskog genocida 1915. godine.

 

 

Glasnogovornik vodeće turske stranke Omer Celik je poručio da se "Armenija igra s vatrom i prijeti miru u regiji s nezakonitim provokacijama".

Rusija želi biti medijator

U Rusiji su također zabrinuti zbog sukoba te poručuju kako su spremni biti medijatori kako bi se situacija stabilizirala. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kontaktirao je ministre vanjskih poslova sukobljenih strana te ministrom turske kako bi potaknuo što skoriji prekid vatre i normalizciju odnosa.

Novinari jedva izbjegli napad

Turski novinari našli su se usred napada Armenije na Azerbajdžan. Uspjeli su skočiti i sakriti se iza vozila te zatim pobjeći iz zahvaćenog područja, javlja RT.

 

Erdogan poziva Armence da se suprotstave svojoj vladi

Turski predsjednik Erdogan pozvao je Armence da se suprotstave svojoj vladi koja je "najveća opasnost miru u regiji". Pozvao je građane Armenije da "sačuvaju svoju budućnost od vodstva svoje zemlje". Na Twitteru je izrazio i nadu da će cijeli svijet stati uz Azerbajdžan i njegovu borbu protiv okupacije i opresije.

U sukobima poginulo 16 vojnika Nagorno Karabaha, više od stotine ozlijeđenih

Odcijepljena regija Nagorno-Karabah u nedjelju je objavila da je u sukobima s azerbajdžanskim snagama ubijeno 16 njezinih vojnika, a ozlijeđeno ih je više od 100.

Međunarodni crveni križ javlja da među žrtava ima i civila.

Sukobi između armenskih i azerskih snaga u nedjelju su izbili u Nagorno Karabahu, regiji koja pripada Azerbajdžanu, no većinski je nastanjena etničkim Armencima.

Sukobi su ponovno izazvali zabrinutost oko stabilnosti južnog Kavkaza, koridora za transport plina i nafte na svjetska tržišta.

Armenske vlasti proglasile su u nedjelju ratno stanje i opću mobilizaciju nakon novih sukoba.

Premijer Armenije Nikol Pašinjan rekao je da njegova država sukob s Azerbajdžanom u spornoj regiji smatra objavom rata.

"Autoritarni režim azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva nastavlja sa svojim neprijateljstvima. Objavio je rat armenskom narodu", kazao je Pašinjan u videu objavljenom u nedjelju na Facebooku.

"Spremni smo za ovaj rat", poručio je armenski čelnik dok se dvije države optužuju tko je kriv za nedjeljne sukobe. Pašinjan tvrdi da je Azerbajdžan napao regiju teškim naoružanjem.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da učini sve što može kako bi spriječila intervenciju iz Turske, saveznice Azerbajdžana.

Azerbajdžanski predsjednik Alijev rekao je u nedjelju da njegova zemlja želi trajno rješenje regionalnog sukoba.

"Problem Nagorno Karabaha je naš nacionalni zadatak. Rješenje je naša povijesna misija", rekao je Alijev, prenosi azerbejdžanska agencija turan.az.

Narod mora biti zadovoljan obnavljanjem teritorijalnog integriteta države, dodao je Alijev. Ranije je objavio početak vojne operacije u toj spornoj regiji koju kontrolira susjedna Armenija.

"Nekoliko sam puta rekao da nam ne treba nesavršeno rješenje za ovo pitanje, ovaj sukob", kazao je. "Nikad nećemo dopustiti osnivanje takozvane druge armenske države na azerbajdžanskom tlu".

Nagorno Karabah je planinska regija koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.