Gibraltar (Foto: AFP)
Gibraltar (Foto: AFP)

Velika Britanija i Španjolska prevladale su spor oko Gibraltara, uklonivši jednu od posljednjih prepreka mirnom razvodu Britanije od EU-a koji bi trebao biti potvrđen u nedjelju na izvanrednom europskom summitu u Bruxellesu. Dogovor Londona i Madrida potvrdile su britanska, španjolska i vlada Gibraltara.


Španjolski premijer Pedro Sanchez službeno je izvijestio da je Španjolska postigla sporazum o Gibraltaru i da kani glasati za brexit.

Vezani članci Britanska premijerka Theresa May (Foto: AFP) Britanski zastupnici odbili dogovor Therese May: Doznajte odgovore na neka od najvažnijih pitanja o sudbini Brexita Jean-Claude Juncker, Theresa May (Foto: AFP) Britanski parlament blokirao Brexit, u srijedu glasanje o nepovjerenju vladi. Odmah stigla reakcija Europske komisije: ''Vrijeme istječe''

"Španjolska će povući veto i glasati za brexit", istaknuo je.

Britanska vlada priopćila je da će o budućnosti svog prekomorskog teritorija na Pirinejskom poluotoku razgovarati izravno s Madridom.

"U pregovorima o izlasku iz EU-a, a uzimajući u obzir specifične okolnosti za Gibraltar, održali smo razgovore sa Španjolskom u koje je izravno bila uključena vlada Gibraltara. Bili su to konstruktivni razgovori i veselimo se da ćemo isti pristup imati i u budućim odnosima", rekla je glasnogovornica britanske vlade.

Dogovor dviju država osigurava da sporazum o brexitu neće utjecati na pregovaračku poziciju Britanije u vezi s budućim statusom njezinih teritorija. Također, "ne uvodi nikakve obveze u vezi s teritorijalnim pitanjima u budućim sporazumima", stoji u priopćenju Downing Streeta.

No, on istovremeno jamči Španjolskoj pravo da razmatra i odobrava bilo kakve buduće sporazume koji se tiču Gibraltara, rekli su diplomatski izvori u Bruxellesu.

Vijest o dogovoru Londona i Madrida znači da se summit EU-a može održati kako je i planirano. Očekuje se da će europski čelnici podržati sporazum o brexitu, otvarajući put njegovoj formalnoj ratifikaciji.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk uputio je u subotu poslijepodne službeni poziv šefovima država i vlada članica Unije, potvrdivši da će se sastanak na vrhu održati.

"Predložit ću da u nedjelju usvojimo ishod pregovora o Brexitu", napisao je Tusk na Twitteru. "Nitko nema razloga biti sretan. Ali, u ovim teškim trenucima, EU27 je položio test jedinstva i solidarnosti", istaknuo je.

Teži dio posla na premijerki May

Tekst sporazuma o izlasku Velike Britanije iz EU-a te politička deklaracija o budućim odnosima usuglašeni su na razini pregovarača i na summitu bi trebali dobiti političku potporu europskih čelnika.

U subotu poslijepodne riješeno je jedino preostalo pitanje Gibraltara, nakon što je Španjolska zatražila izmjene u nacrtu sporazuma o brexitu i izjavi o budućim odnosima kako bi bilo jasno da će odluke o tom britanskom teritoriju biti donesene samo u izravnim pregovorima s Madridom.

To će se pitanje najvjerojatnije riješiti zasebnom izjavom.

Nakon summita EU-a slijedi najteži dio: britanska premijerka treba osigurati većinu u britanskom parlamentu, što je u ovom trenutku krajnje neizvjesno.

Čelnica male sjevernoirske stranke, Demokratske unionističke stranke (DUP) Arlene Foster, koja vladajućim konzervativcima osigurava tanku većinu u britanskom parlamentu, izjavila je da neće moći podržati sporazum o razdruživanju u obliku u kojem je dogovoren.

Ona je kazala da je pogrešno reći da postoje samo dvije opcije: dogovor koji je ispregovarala Theresa May ili izlazak bez sporazuma. Postoji i opcija boljeg sporazuma, smatra Foster.

U Bruxellesu ne žele komentirati što bi se moglo dogoditi ako sporazum o razdruživanju ne prođe u britanskom parlamentu ili ako padne vlada premijerke May, ali kažu da se EU već neko vrijeme priprema i za scenarij brexita bez sporazuma o razdruživanju, što bi bila najgora opcija.

Nakon nedjeljnog summita u Bruxellesu sve oči će biti uprte u britanski parlament. Premijerka May kaže da bi htjela da parlament glasuje prije parlamentarne stanke koja počinje 21. prosinca.

Ako sporazum dobije potporu u parlamentu, onda britanska vlada mora predložiti zakon o izlasku iz EU-a kao i provedbeni akt, što također može izazvati burne rasprave.

S europske strane potreban je pristanak Europskog parlamenta. Zastupnici Europskog parlamenta neće se o tome očitovati prije nego što sporazum dobije zeleno svjetlo u britanskom parlamentu.

Ako se to dogodi, europski parlamentarci će pripremiti izvješće o sporazumu o razdruživanju i političkoj deklaraciji i onda glasovati na plenarnoj sjednici. Za prihvaćanje izvješća potrebna je obična većina.

Glasovanje u Europskom parlamentu moglo bi se održati počeltkom 2019. godine, a teoretski je moguće da se to obavi i 28. ožujka 2019., zadnjeg dana plenarne sjednice prije izlaska Velike Britanije 29. ožujka 2019.

Nakon ratifikacije u Europskom parlamentu, sporazum o razdruživanju mora odobriti Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a, koje okuplja šefove država ili vlada. U Europskom vijeću sporazum mora dobiti kvalificiranu većinu – 72 posto od 27 zemalja članica, (20 država članica), koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Britanija napušta EU 29. ožujka

Od 29. ožujka u ponoć Velika Britanija postaje treća zemlja u odnosu na EU i više ne može sudjelovati u donošenju odluka u tijelima EU-a.

Počinje teći prijelazno razdoblje u kojem Velika Britanija ostaje dijelom jedinstvenog tržišta i carinske unije, mora poštovati sva europska pravila i uplaćivati u europski proračun.

Prijelazno razdoblje je dogovoreno do kraja 2020. godine, a prema političkoj izjavi ono se može produljiti do najviše dvije godine, dakle do kraja 2022.

Tek nakon 29. ožujka 2019. mogu formalno započeti pregovori o budućim odnosima, a podloga za te pregovore bit će politička deklaracija koja daje samo obrise tih budućih odnosa. O sporazumu o razdruživanju pregovaralo se 17 mjeseci.

Najteže pitanje u pregovorima – pitanje granice na irskom otoku – riješeno je na način da će Velika Britanija i EU činiti jedinstveni carinski teritorij dok se ne postigne sporazum o budućim odnosima.

Na taj način će se izbjeći tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske na što su se obje strane obvezale na samom početku pregovora kako bi sačuvali mirovni proces u Sjevernoj Irskoj. (Hina)