Štediše iz BiH očekuju isplatu od Ljubljanske banke u roku od godinu dana

Udruge koje okupljaju stare devizne štediše u Bosni i Hercegovini očekuju kako bi njihovi članovi do svog novca pohranjenog još prije rata na računima 'Ljubljanske banke' mogli doći u razdoblju od godinu dana no istodobno upozoravaju kako će to zahtijevati dodatne napore domaćih vlasti, prenose u petak lokalni mediji u BiH.

Pročitajte i ovo Mjesec dana psihoze Zbog bombaških prijetnji tresu se u susjedstvu: "Na terenu specijalni policijski timovi, nastavni proces je ugrožen" Terorizam u susjedstvu Niz uhićenja nakon napada na policijsku postaju u BiH: Privedeno osam osoba, sumnja se na radikalizam

Svetozar Nišić, predsjednik Udruge građana za povrat stare devizne štednje u BiH, ocijenio je kako nakon presude Europskog suda za ljudska prava ni Slovenija niti Srbija neće imati priliku godinama otezati s isplatom štednih uloga.

On je banjolučkim 'Nezavisnim novinama' kazao kako odvjetnički tim iz Muenchena koji je zastupao tužbu u "slučaju Ališić" pred sudom u Strasbourgu nastavlja djelovati s ciljem ubrzanja isplate novca.

'Naših 16 odvjetnika iz muenchenskog ureda već je poslalo zahtjev Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH da sa Slovenijom i Srbijom pod hitno nađu način na koji će u narednih godinu dana štedišama biti isplaćen novac', pojasnio je Nišić.

Dodao je kako se očekuje da uz uloge Slovenija isplati i kamate i to po stopi od pet posto a Srbija po stopi od dva posto.

U konačnici riječ je o ukupnom iznosu od milijardu konvertibilnih maraka (500 milijuna eura), procjena je udruge kojoj vodi Nišić.

Za povrat štednje u Ljubljanskoj banci potrebno je čekati 6-7 godina

Amila Omersoftić, predsjednica upravnog odbora Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH, upozorila je kako je najveći dio odgovornosti sada na Vijeću ministara BiH i na vladama dva entiteta.

Ne bude li njihova brzog djelovanja može se dogoditi da se isplata "rastegne" i na dvadeset godina, kazala je Omersoftić 'Oslobođenju'.

Stanje je posebice komplicirano za štediše s područja Federacije BiH jer je 1993. godine provedena svojevrsna nacionalizacija podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu pa je dio stare devizne štednje pretvoren u certifikate od kojih su neki iskorišteni tijekom postupka privatizacije provedenog nakon rata.

'Mislim da je žalosno da naši o tome nisu vodili računa', kazala je Omersoftić upozoravajući kako sada postoji opasnost da vlasti same procjenjuju tko ima a tko ne pravo na povratak stare devizne štednje. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook