Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Muslimanska manjina na Krimu, Tatari, kažu kako bi pripajanje Krima Rusiji po njih bio najgori mogući scenarij.


Sudbina Tatara u Ukrajini već je dugo neizvjesna. 1944. godine Staljin je, uz optužbe da surađuju s nacistima, naredio njihovu masovnu deportaciju. Vratili su se nakon pada željezne zavjese, no u njihovim domovima na Krimu živjele su ruske obitelji.

Vezani članci Slika nije dostupna Ukrajina zaustavila željeznički i autobusni promet prema Krimu Slika nije dostupna Breedlove: Ruske rakete na Krimu prijetnja su cijelom Crnom moru

Tatari danas čine 12 posto krimskog stanovništva no borba za posjede i kulturne razlike prilično otežavaju reintegraciju s etničkim Rusima na tom području.

Što bi dakle za Tatare značilo da se referendumu odluči o odcjepljenju Krima? 'Ovaj referendum je ponižavajuć. Kakav izbor imamo dok smo suočeni s cijevima pušaka? To je iluzija, prevara. rezultati se već znaju', rekao je jedan od čelnika krimskih Tatara Refat Čubarov.

Predstavnik Tatara na Krimu: Ovo bi mogla postati nova Jugoslavija!

Kažu kako ne mogu ni zamisliti povratak pod rusku vlast, boje se da im se ne bi ponovila 1944. godina. Ipak, ovaj su put odlučni i kažu kako ne odlaze iz svojih domova. 'Vratili smo se u domovinu i nećemo ponovno otići. Umrijet ćemo ovdje na ovaj ili onaj način', kaže Džalil Ibrahimov, član tatarskog vijeća Mejlis.

Od povratka na Krim, Tatari su imali velike uloge u političkim borbama, a nalazili su se i na prvim crtama narančaste revolucije 2004. godine, kao i u posljednjim prosvjedima protiv Viktora Janukoviča, piše Guardian.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook