Galerija
Izraelske obavještajne agencije pokušale su spriječiti procesuiranje ratnih zločina, otkrila je istraga Guardiana u suradnji s još dva medija. Izraelskog premijera Benjamina Netanyahua opisali su kao opsjednutog prisluškivanjima.
Kada je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) objavio da traži naloge za uhićenje protiv izraelskih i čelnika Hamasa, izdao je zagonetno upozorenje: "Inzistiram da svi pokušaji ometanja, zastrašivanja ili neprimjerenog utjecaja na službenike ovog suda moraju prestati odmah."
Karim Khan nije dao konkretne pojedinosti o pokušajima miješanja u rad ICC-a, ali je istaknuo klauzulu u temeljnom ugovoru suda prema kojoj je svako takvo miješanje kazneno djelo te dodao kako njegov ured neće oklijevati djelovati.
Istraga Guardiana i izraelskih časopisa +972 i Local Call sada je otkrila kako je Izrael vodio gotovo desetljeće dug tajni rat protiv suda. Zemlja je angažirala svoje obavještajne agencije da nadziru, hakiraju, vrše pritisak, ocrne i navodno prijete višem osoblju ICC-a u nastojanju da spriječe sudske istrage.
Izraelska obavještajna služba presrela je komunikacije brojnih dužnosnika ICC-a, uključujući Khana i njegove prethodnice na mjestu tužitelja Fatou Bensoudu, prisluškujući telefonske pozive, poruke, e-mailove i dokumente.
Pročitajte i ovo
Nadzor je trajao posljednjih mjeseci, a izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu pružio je informacije o namjerama tužitelja. Nedavna presretnuta komunikacija sugerirala je da Khan želi izdati naloge za uhićenje Izraelaca, ali je bio pod "ogromnim pritiskom Sjedinjenih Država", objavio je Guardian pozivajući se na izvor blizak tom slučaju.
"Bio je opsjednut prisluškivanjima"
Bensouda, koja je kao glavna tužiteljica otvorila istragu ICC-a 2021. godine, čime je otvoren put za prošlotjednu najavu, također je bila špijunirana i navodno zastrašivana.
Netanyahu je pokazao poseban interes za obavještajne operacije protiv ICC-a, a jedan obavještajni izvor opisao ga je kao opsjednutog prisluškivanjima. Pod nadzorom njegovih savjetnika za nacionalnu sigurnost, u tim su naporima sudjelovale domaća obavještajna agencija Shin Bet, kao i vojna obavještajna uprava Aman i kibernetička obavještajna divizija, Jedinica 8200. Prema izvorima, obavještajni podaci prikupljeni prisluškivanjima distribuirani su ministarstvima pravosuđa, vanjskih poslova i strateških poslova.
Tajnu operaciju protiv Bensoude, koju je otkrio Guardian, osobno je vodio Netanyahuov bliski saveznik Yossi Cohen, koji je tada bio direktor izraelske vanjske obavještajne agencije Mossad. U jednom trenutku, šef špijunaže čak je zatražio pomoć tadašnjeg predsjednika Demokratske Republike Kongo Josepha Kabile.
Pročitajte i ovo
Zajednička istraga temelji se na intervjuima s više od dvadeset aktualnih i bivših izraelskih obavještajnih službenika i vladinih dužnosnika, visokih dužnosnika ICC-a, diplomata i odvjetnika upoznatih sa slučajem ICC-a i izraelskim naporima da ga potkopa.
Na upit Guardiana, glasnogovornik ICC-a izjavio je da je sud svjestan "proaktivnih obavještajnih aktivnosti koje provode brojne nacionalne agencije neprijateljski nastrojene prema sudu". Dodao je da ICC neprestano provodi protumjere protiv takvih aktivnosti te da "ni jedan od nedavnih napada nacionalnih obavještajnih agencija" nije probio sigurnost osnovnih dokaza suda, te su oni ostali sigurni.
"Pitanja koja ste nam uputili puna su mnogih lažnih i neutemeljenih tvrdnji koje imaju za cilj naštetiti državi Izrael", rekao je glasnogovornik ureda izraelskog premijera.
"IDF (Izraelske obrambene snage) nije i ne provodi nadzor ili druge obavještajne operacije protiv ICC-a", dodao je glasnogovornik vojske.
Prijetnja haškoj tužiteljici
Optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, koje je Khan iznio protiv Netanyahua i Gallanta, odnose se na osmomjesečni rat Izraela u Gazi, koji je, prema podacima zdravstvenih vlasti tog teritorija, ubio više od 35.000 ljudi.
No, slučaj ICC-a priprema se već desetljećima. Rat Izraela protiv ICC-a započeo je u siječnju 2015. godine, kada je potvrđeno da će se Palestina pridružiti sudu nakon što ju je Opća skupština UN-a priznala kao državu. Jedan bivši obrambeni dužnosnik rekao je da je pridruživanje sudu bilo "shvaćeno kao prelazak crvene linije" i možda najagresivniji diplomatski potez Palestinske uprave, koja upravlja Zapadnom obalom.
Nekoliko dana nakon pristupanja Palestine, 16. siječnja 2015., Fatoa Bensouda, odvjetnica iz Gambije, otvorila je preliminarni pregled "situacije u Palestini". Sljedećeg mjeseca dva muškarca koja su uspjela doći do privatne adrese tužiteljice pojavila su se pred njezinim domom u Den Haagu.
Izvori Guardiana upoznati s incidentom rekli su da su se muškarci odbili predstaviti, ali su rekli da žele osobno uručiti pismo Bensoudi u ime nepoznate Njemice koja joj je htjela zahvaliti. U omotnici su bile stotine dolara u gotovini i bilješka s izraelskim telefonskim brojem.
Pročitajte i ovo
Pet izvora upoznatih s izraelskim obavještajnim aktivnostima reklo je da je rutinski prisluškivalo telefonske pozive koje su Bensouda i njezino osoblje vodili s Palestincima.
"Ako je Fatou Bensouda razgovarala s bilo kojom osobom na Zapadnoj obali ili u Gazi, taj bi telefonski poziv ušao u presretačke sustave", rekao je jedan izvor.
Prema jednom izraelskom izvoru, velika bijela ploča u odjelu izraelske obavještajne službe sadržavala je imena oko 60 osoba pod nadzorom - polovica njih su Palestinci, a polovica iz drugih zemalja, uključujući dužnosnike UN-a i osoblje ICC-a.
Prema brojnim sadašnjim i bivšim obavještajnim službenicima, vojni cyberofenzivni timovi i Shin Bet sustavno su nadzirali zaposlenike palestinskih nevladinih organizacija i Palestinske uprave koji su surađivali s ICC-om. Dva obavještajna izvora opisala su kako su izraelski operativci hakirali e-mailove Al-Haqa i drugih grupa koje su komunicirale s uredom Bensoude.
Jedan od izvora rekao je da je Shin Bet čak instalirao špijunski softver Pegasus, koji je razvila privatna tvrtka NSO Group, na telefone više zaposlenika palestinskih nevladinih organizacija, kao i dva visoka dužnosnika Palestinske uprave.
Pročitajte i ovo
Tajni sastanci
Bez obzira na legitimnost, nadzor ICC-a i Palestinaca koji su tražili tužbe protiv Izraelaca pružio je izraelskoj vladi prednost u tajnom kanalu koji je otvorila s uredom tužitelja. Sastanci Izraela s ICC-om bili su vrlo osjetljivi. Naime, da su postali javni, mogli su narušiti službeni stav vlade da ne priznaje nadležnost suda.
Prema šest izvora upoznatih sa sastancima, sastojali su se od delegacije najviših vladinih odvjetnika i diplomata koji su putovali u Den Haag. Dva izvora rekla su da je sastanke odobrio osobno Netanyahu.
Izraelska delegacija bila je sastavljena od ministarstva pravosuđa, ministarstva vanjskih poslova i ureda vojnog odvjetnika. Sastanci su se održavali između 2017. i 2019. godine, a vodio ih je istaknuti izraelski odvjetnik i diplomat Tal Becker. "Na početku je bilo napeto. Ulazili smo u detalje o specifičnim incidentima", prisjetio se bivši dužnosnik ICC-a.
Između kraja 2019. i početka 2021., direktor Mossada Yossi Cohen pojačao je nastojanja da uvjeri Bensoudu da ne nastavi s istragom. Cohenovi kontakti s Bensoudom, koje su Guardianu opisale četiri osobe upoznate s tadašnjim izvještajima tužiteljice o interakcijama, kao i izvori upućeni u Mossadovu operaciju, počeli su nekoliko godina ranije.
U jednom od ranijih susreta Cohen je iznenadio Bensoudu kada se neočekivano pojavio na službenom sastanku koji je tužiteljica održavala s tadašnjim predsjednikom DR Konga Josephom Kabilom, u hotelskom apartmanu u New Yorku. Izvori upoznati sa sastankom rekli su da je, nakon što je Bensoudino osoblje zatraženo da napusti prostoriju, direktor Mossada iznenada izašao iza vrata u pažljivo orkestriranoj zasjedi.
Blizak Netanyahuov saveznik u to vrijeme, Cohen je bio veteranski Mossadov špijun i stekao je reputaciju unutar službe kao vješt regrut agenata s iskustvom u pridobivanju visokih dužnosnika u stranim vladama. Izvještaji o njegovim tajnim sastancima s Bensoudom prikazuju da je pokušao "izgraditi odnos" s tužiteljicom dok ju je pokušavao odvratiti od provođenja istrage koja bi, ako se pokrene, mogla uvući visoke izraelske dužnosnike.
Izvori kažu da se okrenuo prijetnjama nakon što je počeo shvaćati da tužiteljicu neće uvjeriti da odustane od istrage.
Kada je Khan preuzeo dužnost u uredu tužitelja ICC-a u lipnju 2021., naslijedio je istragu za koju je kasnije rekao da "leži na rasjedu međunarodne politike i strateških interesa".
U veljači 2024., Khan je izdao oštro intonirano priopćenje koje su Netanyahuovi pravni savjetnici protumačili kao zloslutni znak. U objavi na X-u zapravo je upozorio Izrael da ne pokreće napad na Rafah, najjužniji grad u Gazi, gdje je u to vrijeme bilo smješteno više od milijun raseljenih osoba.
"Duboko sam zabrinut zbog prijavljenog bombardiranja i potencijalne kopnene invazije izraelskih snaga na Rafah. Oni koji se ne pridržavaju zakona ne bi se trebali žaliti kasnije kada moj ured poduzme akciju", rekao je.
Komentari su izazvali uzbunu unutar izraelske vlade jer su se činili kao odstupanje od njegovih prethodnih izjava o ratu, koje su dužnosnici smatrali umirujuće opreznima.
"Ta objava nas je jako iznenadila", rekao je visoki dužnosnik.
Zabrinutost u Izraelu oko Khanovih namjera eskalirala je prošlog mjeseca kada je vlada izvijestila medije da vjeruje kako tužitelj razmišlja o izdavanju naloga za uhićenje protiv Netanyahua i drugih visokih dužnosnika poput Yoava Gallanta.
Presreli e-mailove i poruke
Izraelska obavještajna služba presrela je e-mailove, privitke i tekstualne poruke od Khana i drugih dužnosnika u njegovom uredu.
"Tema ICC-a popela se na ljestvici prioriteta izraelske obavještajne službe", rekao je jedan obavještajni izvor.
Putem presretnutih komunikacija, Izrael je ustanovio da je Khan u jednom trenutku razmatrao ulazak u Gazu kroz Egipat i želio hitnu pomoć da to učini "bez izraelskog dopuštenja".
ICC je u međuvremenu pojačao svoju sigurnost redovitim pregledima ureda tužitelja, sigurnosnim provjerama uređaja, zonama bez telefona, tjednim procjenama prijetnji i uvođenjem specijalističke opreme. Glasnogovornik ICC-a rekao je da je Khan bio podvrgnut "prijetnjama i komunikacijama koje bi se mogle smatrati pokušajima neprikladnog utjecaja na njegove aktivnosti".
Khan je nedavno otkrio u intervjuu za CNN da su neki izabrani vođe bili vrlo otvoreni s njim dok se pripremao za izdavanje naloga za uhićenje.
"Ovaj sud je napravljen za Afriku i za nasilnike poput Putina", ispričao je Khan da mu je rekao jedan visoki vođa.
Unatoč pritiscima, Khan je, poput svog prethodnika u uredu tužitelja, odlučio nastaviti dalje. Prošlog tjedna Khan je najavio da traži naloge za uhićenje Netanyahua i Gallanta zajedno s trojicom vođa Hamasa za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
