Otkriće koje su sami znanstvenici koji su radili na njemu nazvali "zastrašujuće šokantnim", podiže čitav niz novih pitanja o riziku po zdravlje koji predstavalja zagađenje zraka koji udišemo.
Pročitajte i ovo
Novo istraživanje predstavlja prve dokaze da sićušne čestice koje se još nazivaju i magnetiti, koje mogu nastati u procesu zagađenja zraka, mogu završiti i u ljudskom mozgu.
Milijuni u samo jednom gramu moždanog tkiva
"To je užasno šokantno. Kad proučavate tkivo, vidite te čestice raspoređene između stanica i kad napravite magnetsko odstranjivanje, tu su onda milijuni tih čestica, milijuni u jednom gramu moždanog tkiva. To su milijuni prilika za uzrokovanje štete", ističe profesorica Barbara Maher, voditeljica studije sa Sveučilišta Lancaster, prenosi BBC.
Magnetit može nastati i prirodnim putem u mozgu u izuzetno malim količinama, ali čestice koje tako nastaju izrazito su nazubljene. Kao kontrast tome, čestice pronađene u navedenoj studiji, ne samo da su kudikamo brojnije, već su i sferičnog, glatkog oblika, a to su karakteristike koje nastaju samo u uvjetima visoke temperature, poput unutrašnjosti motora vozila ili sustava kočenja na vozilu.
"One su sferičnog oblika i imaju male kristalite oko svoje površine, a oni nastaju s drugim metalima poput platine, koja dolazi iz katalizatora u vozilima", ističe Maher.
"Tako smo po prvi put vidjeli te čestice zagađenja unutar ljudskog mozga. To je pravo otkriće. To je i posve novo područje za istraživanje i razumijevanje uzrokuju li ili ubrzavaju te čestice magnetita neurodegenerativne bolesti", dodaje Maher.
Na svaku česticu magnetita koja prirodno nastaje u mozgu, znanstvenici su pronašli oko 100 čestica nastalih zagađenjem zraka.
250 puta tanje od vlasi kose
Te, kako su ih znanstvenici nazvali, "nanosfere", promjera su manjeg od 200 nanometara. Za usporedbu, debljina ljudske vlasi kose je najmanje 50.000 nanometara.
Dok veće čestice zagađenog zraka ostaju zarobljene u čovjekovom nosu, one manje mogu završiti u plućima, a one još manje mogu ući i u krvotok.
No, za čestice nanometarske veličine, poput magnetita, vjeruje se da su dovoljno sićušne da mogu proći iz nosa u mirisni mjehurić te nakon toga putem živčanog sustava u prednji korteks mozga.
Veza s Alzheimerom? Stručnjaci nisu uvjereni
Pretpostavlja se da bi te čestice mogle značajno pridonositi razvoju bolesti poput Alzheimera, iako ne postoje direktni dokazi za to. Stručnjaci za to područje medicine vrlo su oprezni oko uspostavljanja veze između rezultata navedenog istraživanja i neurodegenerativnih bolesti.
Istraživanje je vodio tim znanstvenika sa Sveučilišta Lancaster i objavljeno je u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Analizirali su uzorke moždanog tkiva 37 ljudi, od kojih je 29 živjelo u Mexico Cityju, koji je inače poznat po zagađenom zraku, i koji su bili raspona životne dobi od tri do 85 godina.
Preostalih osmero ljudi bilo je iz Manchestera i raspona dobi od 62 do 92 godine.
Dio ljudi nad kojima su znanstvenici proveli istraživanje prethodno su umrli u različitim fazama neurodegenerativnih bolesti.
