Slovenija šalje žalbu na presudu o Ljubljanskoj banci Sarajevo

Slovenska Vlada pripremila je materijale za najavljenu žalbu na nepravomoćnu presudu Europskog suda za ljudska prava, kojom je Slovenija proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke Sarajevo, a žalbeni rok istječe sredinom tjerdna, piše ljubljanski 'Dnevnik'. 

Presudom je Sloveniji naloženo da državljanima BiH Emini Ališić i Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u toj državi, isplati po 4000 eura na ime naknade za nematerijalnu štete. Uz to je od Slovenije zatraženo da u roku šest mjeseci od prvostupanjske presude prihvati sustavne mjere za isplatu više od 8000 sličnih slučajeva BiH štediša, na isti način, kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njezinim podružnicama u Sloveniji.

Pročitajte i ovo Jedinstvena kazna Visoki kazneni sud odbio Ivu Sanadera Žale se Slovenski ribari traže pomoć suda u Strasbourgu: "Kazni je toliko da se više niti ne broje"

>> Erjavec: Tražimo konkretno rješenje, arbitraža isključena

To će biti važno i za druge štediše Ljubljanske banke izvan Slovenije, jer je presudom u slučaju dvoje štediša iz BiH, Strasbourg od Slovenije zatražio da donese sustavna rješenja i za sve druge štediše u istom pravnom položaju. Konačna presuda u Strasbourgu mogla bi biti važna i za povrat stare devizne štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb, koji svoja potraživanja svojedobno nisu prenijeli na hrvatske banke i u hrvatski javni dug.

Drugo su pitanje sredstva, koja je štedišama vratila Hrvatska, tzv. preneseni dio štednje Ljubljanske banke Zagreb. Za to se traži kompromisno rješenje između Hrvatske i Slovenije, budući je to slovenski uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU. Načelno stajalište, koje Ljubljana i dalje zastupa kad je riječ o poslovanju Ljubljanske banke u vrijeme Jugoslavije izvan same Slovenije, jest kako problem stare devizne štednje treba rješavati kao sukcesijsko, a ne bilateralno pitanje, te da bi države slijednice trebale namiriti štediše na svom teritoriju.  Europski sud za ljudska prava prvo mora odlučiti je li žalba pravno utemeljena. Ako utvrdi da nije, njegova prvostupanjska presuda postaje konačna, a ako se žalbeni postupak odobri, onda o slučaju odlučuje veliki senat suda u kojemu je 17 sudaca.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook