Promjene Lisabonskog ugovora za rješavanje kriza u eurozoni

Čelnici Europske unije završili su dvodnevni summit u Bruxellesu čiji je glavni ishod dogovor o pokretanju postupka promjena Lisabonskog ugovora kako bi se dobila pravna podloga za uspostavu stalnog mehanizma za rješavanje mogućih dužničkih kriza u eurozoni.

Čelnici su podržali reformu Pakta o stabilnosti, koji sadrži pravila za očuvanje stabilnosti zajedničke valute, na temelju izvješća koje je pripremila radna skupina na čelu s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyom.

'Jučer smo donijeli važne odluke kako bi ojačali euro. Potporom izvješću radne skupine i odlukom o nastavku rada na kriznom mehanizmu za eurozonu, Europsko vijeće je postiglo čvrsti dogovor za jačanje eura', rekao je na završnoj konferenciji za novinare Van Rompuy.

'Postigli smo stvaran napredak i nadamo se da će taj napredak biti potvrđen u svim institucijama na Europskoj razini', rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Prijedlog naišao na otpor

Promjene Lisabonskog ugovora zatražile su Njemačka i Francuska i njihov prijedlog je u početku naišao na veliki otpor.

Predsjednik Europskog vijeća dobio je mandat da do summita u prosincu pripremi prijedlog promjena Lisabonskog ugovora i prouči kako se te promjene mogu najjednostavnije provesti kako bi se izbjeglo svako moguće iznenađenje, poput onoga koje se dogodilo u Irskoj pri ratifikaciji Lisabonskog ugovora. Jedna od opcija je da se manje i strogo definirane promjene Ugovora dodaju uz hrvatski pristupni ugovor, koji ionako mora proći ratifikaciju u zemljama članicama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složili su se prije deset dana da je nužno promijeniti Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca prošle godine nakon desetogodišnjih nastojanja i uz teške muke, kako bi se mogao uspostaviti stalni mehanizam za rješavanje dužničkih kriza, umjesto privremenog fonda koji je uspostavljen u proljeće ove godine i koji vrijedi do sredine 2013. Njemačka želi uspostavu mehanizma za restrukturiranje duga nesolventnih zemalja, što bi i vlade ali i vjerovnike natjeralo na veću financijsku disciplinu.

Sadašnji fond za financijsku stabilnost eura uspostavljen je prema članku 122 Lisabonskog ugovora koji dopušta hitnu pomoć nekoj zemlji članici koja se nađe 'u izvanrednim okolnostima izvan njezine kontrole'.

Kancelarka Merkel zna da njemački ustavni sud ne bi odobrio produljenje toga mehanizma samo na temelju članka 122 ili bilo kojeg drugog mehanizma koji uključuje davanje hitne pomoći na teret poreznih obveznika, a da zauzvrat nema odredbe o restrukturiranju duga.

Nekoliko načina promjena

Postoji nekoliko načina za promjene temeljnog dokumenta EU-a i sve moraju biti donesene jednoglasno. Ugovori se prema redovitom postupku mijenjaju sazivanjem Konvencije, u kojoj su zastupljene vlade i parlamenti zemalja članica i europske institucije. Taj postupak je najmanje poželjan jer bi razni sudionici Konvencije mogli izići sa svojim prijedlozima za promjene Ugovora, što bi nalikovalo otvaranju Pandorine kutije.

Postoji i pojednostavljeni postupak, za koji se može s većom vjerojatnošću reći da će biti u ovom slučaju primjenjen.

Taj se postupak, predviđen Lisabonskim ugovorom, primjenjuje samo u slučajevima kada se radi o malim, vrlo ograničenim promjenama, kojima se ne povećavaju ovlasti EU-a. Prema tom postupku, šefovi država ili vlada jednoglasno trebaju donijeti odluku o promjeni Ugovora, pri čemu trebaju samo konzultirati Europski parlament i Komisiju, koji u tom slučaju nemaju pravo na suodlučivanje. Nakon toga tu odluku trebaju ratificirati zemlje članice u skladu sa svojim ustavnim rješenjima. S obzirom da je riječ o manjim promjenama otpada i potreba za sazivanje referenduma u pojedinim zemljama članicama. Ta odluka se može ratificirati kao zaseban dokument ili njegovim uključivanjem u neki drugi ugovor, koji također treba biti ratificiran, poput pristupnog ugovora nove zemlje članice. Sljedeći pristupni ugovor bit će potpisan s Hrvatskom, čiji se ulazak očekuje 2012. godine.

Promjene najkasnije u svibnju 2013.

Promjene ugovora moraju stupiti na snagu najkasnije u svibnju 2013. godine, kada prestaje važiti sadašnji privremeni fond za financijsku stabilnost eurozone.

Njemačka još nije službeno odustala i od drugog prijedloga da se promjenama Lisabonskog ugovora osigura mogućnost oduzimanja prava glasa onim zemljama koje opetovano krše proračunska i druga pravila za stabilnost eura što je promjena koja bi teško dobila jednoglasnu potporu.

Van Rompuy je na konferenciji za novinare rekao da neće o tome pripremiti izvješće za prosinački summit nego za neki drugi, vremenski nedefinirani rok. Prema više tumačenja, riječ je taktičkom pregovaračkom potezu od kojeg će se na kraju odustati ako se zauzvrat dobije ono što se doista želi - uspostava stalnog mehanizma za rješavanje kriza.

Čelnici 27 zemalja članica također su podržali niz strožih proračunskih pravila o kojima su se već ranije dogovorili ministri financija. Ta pravila predviđaju mogućnost strožih sankcija protiv zemalja s velikim proračunskim manjkom, čak i prije nego što on dosegne gornju dopuštenu razinu od tri posto bruto domaćeg proizvoda ili ako se njihov javni dug ne smanjuje dovoljno brzo. Ta pravila su ipak malo razvodnjena u odnosu na izvorni prijedlog Europske komisije i neće stupati automatski na snagu, nego će se o uvođenju sankcija ipak politički odlučivati.

Veliki zagađivači moraju preuzeti odgovornost

Europski čelnici smanjili su također ambicije vezane uz klimatske promjene pred konferenciju o klimi u Cancunu u prosincu. Oni su kazali da će pristati na drugu fazu Protokola iz Kyota samo ako se zatvore pravne rupe i ako druge velike ekonomije pristanu na veće smanjivanje stakleničkih plinova. 'Europska unija ostaje predana ambicioznom pristupu glede emisija, ali pod uvjetom da drugi veliki zagađivači također preuzmu svoju odgovornost', rekao je Van Rompuy.

>> Lisabonski ugovor stupio na snagu

Protokol iz Kyota ističe krajem 2012. a u prosincu u meksičkom Cancunu pokušat će se postići napredak prema novom sporazumu.

Na summitu je također zatraženo od velikih svjetskih sila da 'izbjegnu rat valutama', pred sastanak na vrhu G20 u Seulu.

EU 'naglašava potrebu da se izbjegne svaki oblik protekcionizma i kretanje tečajeva s ciljem izvlačenja kratkoročne koristi', kaže se u završnom tekstu. 'Smatram da ne smije doći do rata valutama', rekao je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, čelnik euroskupine. (Hina)