Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Astronomi su se dosad fokusirali u potrazi za izvanzemaljskim životom samo na planete slične Zemlji. No izvanzemaljski život mogao bi se naći zapravo na planetima koji se nalaze "zaključani" u rotaciji oko svoje zvijezde, baš kao što je slučaj s Mjesecom u orbiti oko Zemlje.


S jednom stranom koja je izložena konstantnom udaru topline iz matične zvijezde i drugom stranom u konstantnom mraku, planeti koji sliče velikom oku, jer imaju samo dio svoje površine oslobođen leda, na rubovima između tog leda i spaljene površine, smatraju astronomi, imaju možda uvjete koji najviše pogoduju razvoju izvanzemaljskog života.

Vezani članci Teleskop Kepler (Foto: NASA/Ames Research Center/Wendy Stenzel) NASA ima novo "veliko otkriće" u lovu na egzoplanete, ovaj put pomogao im i Google Slika nije dostupna Kepler pronašao signal prvog egzomjeseca izvan našeg Sunčevog sustava?

Sean Raymond s portala Nautilus objašnjava da ako stojite na površini planeta poput takvog, sunce bi bilo fiksirano na jednoj točki na nebu, a planet bi imao stranu na kojoj je konstantno dan i stranu na kojoj je konstantno noć.

Planeti koji su bliže svojoj matičnoj zvijezdi bili bi naravno više topliji na dnevnoj strani, znatno više nego što je to na Zemlji tijekom dana, Njihova dnevna strana pretvarala bi vodu u paru i pržila sav život, dok bi druga strana bila nepodnošljivo hladna i bez svjetla.

No, na granici ta dva ekstrema, bio bi pojas u kojem bi uvjeti za nastanak života bili upravo idealni, negdje u sumraku ili svitanju, ovisno s koje strane se promatra sunce.

U pravilu vrućim "oko" planetima smatraju se manji planeti, dok se ledenim "oko" planetima smatraju veliki planeti zaključani u rotaciji oko svoje matične zvijezde.

Dok ledene verzije imaju više vode, nema dovoljno topline da se ona iz leda pretvori u oceane ili rijeke. No, u području koje se naziva "točka pod zvijezdom" možda bi bilo dovoljno sunčevog svjetla da se stvori jezero s ledenom obalom.

Ideju o novim Zemljama u obliku "oko" planeta potaknuta je otkrićem planeta Gliese 581g, koji se nalazi oko 20 svjetlosnih godina udaljen od nas i koji bi mogao biti prvi potencijalni nastanjivi planet.

Godine 2013. znanstvenici sa Sveučilišta Columbia proučavali su parametre ledenog toka i otapanja te može li se pojas između noćne i dnevne strane održati. "Bez obzira koliko učinkovito crpite vodu na noćnoj strani, uvijek mora biti i nešto vode na dnevnoj strani", rekla je dr. Kristen Menou, a prenosi Daily Mail.

Sukladno tom, mala područja koja su nastanjiva mogu se zadržati na tim svijetovima s ogromnim količinama zarobljene vode.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook