Europi prijete novi problemi: ''Ekonomske posljedice mogle bi biti ozbiljne''

Rat na Bliskom istoku, ali i piratski napadi u Crvenom moru pokrenuli su lančanu reakciju u promjeni ruta brodova i izazvali probleme u opskrbi Europe. Brodovi se preusmjeravaju oko Rta dobre nade, povećavajući zbog toga troškove kašnjenja za koje se očekuje da će još rasti.

Brojni kontejneri iz Kine iskrcavaju se u riječkoj luci gdje je trenutačno zbog nikad dulje rute došlo do kašnjenja, a samim time izazvalo zagušenja skladišta.

Pročitajte i ovo Mario Radić za Dnevnik Nove TV Ideje Domovinskog pokreta izazivaju brojne upitnike: ''Ne promoviramo militantnu politiku, promoviramo domoljubni, domovinski duh''

"Sav teret, svi kontejneri koji čekaju ukrcaj na brod jednostavno su skladišteni na našem području i čekaju dolazak broda. To je prvi problem, a s druge strane izvoznici nisu u mogućnosti dopremiti svoj teret", objasnio je Žarko Acinger, direktor prodaje kontejnerskog terminala u Rijeci. 

"Kompletno tržište od Kine prema Europi i Mediteran, Sjeverna Europa, Zapadna Europa, svi su zapravo pogođeni ovom situacijom", dodao je. 

Hrvati su također godinama plovili po opasnim morima. Svojih doživljaja s duge plovidbe prisjetio se kapetan Juraj Karninčić.

"Pod oružjem, znate, nitko vam ne može naplatit taj strah, međutim ova današnja situacija kad brodovi već skreću od rute za Sueski kanal... to će sve platiti jer će roba poskupiti, ali kako pratim tu situaciju, posada je u jako neugodnoj situaciji i teško im je danas biti na brodu", objasnio je reporterki Devnika Nove TV Sari Duvnjak.

Pročitajte i ovo Problematične izmjene Sloboda medija i novinara u Hrvatskoj je u opasnosti? ''Vlada inzistira na zakonu opasnih namjera''

U Hrvatskoj se također pomno prate ratne igre i napadi.

"Naši brodovi su među prvima prestali ići kroz Suez. Istina je da smo pokušali ponovno provući brodove kroz Suez da bi se dogodio onda napad baš na brod koji ide za Adriatico, ovdje za Kopar i Rijeku. Nakon tog napada donesena je definitvna odluka da niti jedan neće ići kroz Suez", objasnio je Ivić Vodopija, direktor svjetske kompanije za kontejnerski prijevoz.

Sueskim kanalom prolazi oko 15 posto svjetskog pomorskog prometa, a sada će taj put biti još dulji.

"Moglo bi se reći da je produženje puta negdje od 3000 do 5000 milja. To ovisi naravno o destinaciji odnosno da se ovisno opet o brodu govori o 15 do 20 dana produženja puta ili nekada čak i više", objasnio je dr.sc. Damir Zec iz Zavoda za nautičke znanosti.

Potpuna blokada Sueskog kanala mogla bi imati ozbiljne ekonomske posljedice.

"To bi za luke Mediterana značilo bitnu promjenu trgovačkog položaja, to bi značilo poskupljenje prijevoza, to bi dalo konkurentsku prednost lukama Sjeverne Europe.

Pročitajte i ovo Organizatori se ograđuju Dječje skandiranje u Splitu zgrozilo javnost: "Kad ne reagiramo, djeca misle da je to normalno"

''Iskreno, ja se bojim. Razlog zašto se bojim je činjenica da je tehnički gledano sa sigurnosnog aspekta ugrožavanje pomorskog prometa u tom djelu svijeta razmjerno lagano za teroriste odnosno vrlo teško za braniti snagama sigurnosti", dodao je dr. sc. Zec.

To bi na kraju moglo ojačati pitanje deglobalizacije odnosno smanjivanja ovisnosti o prekomorskim lukama što bitno mijenja i gospodarsku situaciju, zaposlenost i ekonomsku uspješnost i tržište u potpunosti.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.