U srijedu će biti objavljena jedna od najvažnijih presuda za zločine tijekom velikosrpske agresije na BiH. Ratko Mladić, koji vjerojatno neće biti prisutan na izricanju presude zbog zdravstvenog stanja, izricanje presude neće moći izbjeći.


Očekivanja žrtava su sukladna očekivanjima tužiteljstva. Oni smatraju da sve što neće biti doživotna kazna zatvora je bespredmetno, ali treba podsjetiti da će to biti prvostupanjska presuda na koju obje strane imaju pravo žalbe.

Što se tiče Ratka Mladića, njegovo zdravstveno stanje se komplicira. Njegov američki odvjetnik Dan Ivetić rekao je da je sva Mladićeva dokumentacija poslana u New York i dase čeka kvalifikacija njegovog zdravstvenog stanja do sutra i da o tome ovisi hoće li se on pojaviti na sudu ili ne.

U svakom slučaju, ako se ne pojavi, presuda će biti izrečena i u njegovoj odsutnosti. presuda neće biti objavljena jedino ako Ratko Mladić do 10 sati u srijedu ujutro ne umre.

Ono što je vrlo bitno, jest da je on optužen za četiri udružena zločinačka pothvata i vrlo bitno je da prođe ovaj veliki, sveobuhvatni zločinački pothvat, koji čudnom politikom optuženja Međunarodnog kaznenog suda, namjerno kažem politikom, nosi Radovan Karadžić i cijela rigidna struktura ondašnjed SDS-a.

Slobodan Milošević ne nosi taj udruženi zločinački pothvat, ali je u njemu apostrofiran kao član, kao netko tko je uvelike doprinjeo stvaranju vojske bosanskih Srba, na način da je povukao JNA 1992. godine otamo, ali je ostavio dovoljno vojske, dovoljno oružja, što je poslije pomoglo i u naoružavanju i obuci.

To je ujedno i posljednja nada da međunarodno pravo poveže rat u BiH, zločine u BiH, s vojnim i političkim vrhom u Beogradu, s obzirom da je rok za reviziju presude na Međunarodnom sudu pravde u predmetu BiH protiv Srbije za genocid istekao prošle godine (2016.).

Na tom sudu, koji je imao sasvim drugačiji mandat od ICTY-ja, onaj za sporove među državama, Srberenica je oglašena kao genocid, ali Srbija je oglašena za odogovornost kršenja dvije razuolucije Vijeća sigurnosti iz 1992. i 1994. godine, ali ne i odgovorna da ga je planirala i to naložila neposrednim počiniteljima.

Ipak, Mladić nije optužen i za ratne zločine u Hrvatskoj, ali za to postoji, kako je rekao glavni haški tužitelj, praktičan razlog.

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz rekao je kad je Mladić uhićen da će revidirati optužnicu iz praktičnih razloga - da proces ne bi predugo trajao. Tad je izbacio zločine počinjene u Hrvatskoj, koji su bili obuhvaćeni prvom optužnicom iz 1995. godine. Tad je Mladića, skupa s Karadžićem optužio prvi haški tužitelj Richard Goldstone uz veliko protivljenje međunarodne zajednice i nakon toga je podnio ostavku.

Škabrnja je bila obuhvaćena predmetom Martić, dakle udruženim zločinačkim pothvatom pod vodstvom Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića za takozvanu Republiku Srpsku Krajinu, ali nije bila do te mjere snažno apostrofirana. Zapravo jedina prava satisfakcija, jedini međunarodni pravni forum na kojem je Škabrnja dobila satisfakciju jest bio također Međunarodni sud pravde koji je u predmetu Hrvatske protiv Srbije za genocid, gdje je osim genocidnih radnji, dakle actus reusa, dokazana i mens rea, dakle genocidna namjera. Sjećamo se tog i danas, velike fotografije Škabrnje nakon pokolja i natpis na ćirilici na kojem je pisalo "Dobrodošli u grad mrtvih".

Tu presudu bi prije svega hrvatska politika trebala pročitati i dati na temeljitu pravnu ekspertizu da vidi što od nje može napraviti, bilo u smislu ratne odštete, bilo u smislu procesa pred domaćim pravosuđem. Inače, Ratko Mladić je početkom 90-ih praktički vodio cijelu velikosrpsku agresiju na Hrvatsku.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr