"Onima koji su ga voljeli, hvala im", napisala je Fania Oz-Salzberger na Twitteru.
Amos Oz rođen je kao Amos Klausner 4. svibnja 1939. u Jeruzalemu. Mlade dane proveo je u kibucu Helda, kamo je otišao s 15 godina, nakon što mu je majka počinila samoubojstvo, prenosi izraelski list Haaretz. Kao mladić studirao je filozofiju i književnost na hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.
Oz je jedan od prvih Izraelaca koji je zagovarao rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba nakon Šestodnevnog rata te jedan od utemeljitelja pokreta Peace Now. Godinama se srčano zauzimao za rješenje dviju država.
Ozova prva zbirka priča "Gdje šakali zavijaju" objavljena je 1965., a prvi roman "Možda drugdje" 1966. godine.
Među romanima posebno mjesto imaju Moj Michael, Planina lošeg savjeta, Soumchi, Crna kutija, Fima, Pantera u podrumu, Isto more, autobiografski roman Priča o ljubavi i tmini, Rimovanje života i smrti, te najnoviji Juda, a mnogi od njih su prevedeni na hrvatski. .
Objavio je i niz esejističkih knjiga, među kojima U zemlji Izrael, Izrael, Palestina i mir te Kako izliječiti fanatika.
Djela su mu prevedena na više od četrdeset svjetskih jezika.
U briljantnoj knjižici Kako izliječiti fanatika, Oz kaže: "Bit fanatizma leži u želji da prisilom promijenimo druge ljude. Poznata težnja da poboljšamo svoga susjeda, prepravimo supružnika, ili da programiramo svoje dijete, ili da pokažemo svome bratu pravi put, radije no da ih ostavimo takvima kakvi jesu.
(...) Često se fanatik više zanima za tebe no za sebe sama. Želi spasiti tvoju dušu, želi te izbaviti, želi te osloboditi od grijeha, od pogreške, od pušenja, od tvoje vjere ili bezvjerja, želi poboljšati tvoje prehrambene navike, ili te izliječiti od ovisnosti o piću ili glasovanju. Fanatiku je jako stalo do tebe, uvijek ti se vješa oko vrata jer te iskreno ljubi, ili te hvata za grlo u slučaju da se pokažeš kao slučaj koji je neprijemčiv za izbavljenje. I u svakom slučaju, s topografske točke gledišta, vješanje oko vrata i hvatanje za grlo gotovo su ista radnja."
Prilikom posjeta Zagrebu 2011. glasoviti izraelski književnik u razgovoru za Hinu je istaknuo: "Književnost je svojevrstan protulijek fanatizmu, a ljubav prema književnost jedina je ljubav koja nas nikada ne iznevjeri".
Amos Oz dobitnik je niza prestižnih nagrada – Izraelske nagrade za književnost (1998.), Mirovne nagrade njemačkih nakladnika i knjižara (1992.), Goetheove nagrade grada Frankfurta (2005.), francuske nagrade Senders (2004.), Heineove nagrade (2008.), Mediteranske nagrade (2010.), Nagrade Franz Kafka (2013.), književne nagrade Haus der Kulturen der Welt (2015.) i mnogih drugih važnih svjetskih nagrada i priznanja. (Hina)
