Jandroković se žali na Milanovića: On vrijeđa zastupnike!

13:40 - Nakon što je premijer napustio sabornicu, zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković rekao je kako se premijer 'ponaša suprotno pravilima Sabora i vrijeđa zastupnike'.

Pročitajte i ovo objava na društvenim mrežama Oglasio se Milanović: Možete li pretpostaviti na koga je mislio? Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi

'Ovo će ući u anale neprimjerenog ponašanja predstavnika izvršne vlasti u Hrvatskoj', požalio se Jandroković.

13:25 - 'Šef oporbe me pretekao po brojevima, ali je govorio kao šef statističkog zavoda u Sovjetskom Savezu', rekao je premijer.

'Oporba se obraćala svojoj publici, a ja sam govorio naciji i stojim iza svake brojke', dodaje premijer.

13:08 -  Zastupnica Jadranka Kosor rekla je kako je začuđena što je premijer rekao da nemamo ambiciju biti lider u regiji. 'Mislim da mi moramo biti lider regije', rekla je.

11:23 - Nakon Karamarka, govornicu je preuzeo zastupnik  don Ivan Grubišić, a potom Damir Kajin, pa pa nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

Oporba: Premijer živi u 'paralelnom svijetu'

 Godišnje izvješće Vlade, koje je jutros Saboru podnio premijer Zoran Milanović saborska je oporba ocijenila nerealno optimističnim, tvrdeći da premijer živi u 'paralelnom svijetu”.

'Zamislite koliko bi tek bilo optimizma da je izvješće podnosio Branko Grčić, koji je zadužen za optimistične vijesti pa i kad nam pada sve što ne bi smjelo padati, kaže da je to napredak', rekao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

Da je premijerovo optimistično izvješće bez pokrića u stvarnosti smatra i laburist Dragutin Lesar, koji je za govornicom čitao programske dokumente Vlade, da bi potom zaključio da ih je pregazilo vrijeme, da ih se ne isplati čitati te da ih treba 'baciti u smeće'. Pritom je dokumente i doslovno bacao pored govornice.

Jedinim pozitivnim pokazateljem u proteklih godinu dana Lesar je nazvao rast industrijske proizvodnje, a upozorio je na gubitak radnih mjesta, rad bez plaće i brojne ovrhe nad građanima. 'Zbog toga je u Hrvatskoj njihova sudbina pučke kuhinje, kontejneri i plastične boce od kojih mnogi preživljavaju i školuju djecu. Tu pojavu nikad nitko iz Vlade nije vidio', ustvrdio je Lesar.

Lesar i vladinu vanjsku politku smatra lošom. 'Je li deklarirana ravnopravnost Hrvatske dokazana činjenicom da je američko Ministarstvo vanjskih poslova i američki general hrvatskom narodu objavio da je Hrvatska ušla u rat, u ratnu koaliciju protiv islamovaca', upitao je.

Protumačio je da će glasovanje o Vladinu izvješću pokazati koliku potporu u Saboru doista uživa 'Kukuriku vlada'. I Dražen Đurović (HDSSB) vladinu je vanjsku politiku ocijenio neuvjerljivom, nekonzistentnom i nefokusiranom na promicanje državnih interesa.

'Hrvatska je od ulaska u EU vodila politiku kao da je nekakav pridruženi, a ne punopravni član', ustvrdio je Đurović. Vladu je prozvao I za dezorjentiranost oko embarga prema Rusiji, izostanak reakcija na izraelske napade na civilne ciljeve u Gazi te 'bespogovorno prihvaćanje svih pozicija većih saveznika i u NATO-u i u EU te gotovo dogmatsku fokusiranost na tzv. region'.

'Najnoviji primjer gdje nas bez ikakve državne odluke, odluke Vlade ili Sabora, SAD stavljaju u koaliciju protiv islamske države, a ministrica Pusić govori da ta državna odluka koja uopće nije donesena predstavlja samo tehničko pitanje, što je gotovo vrhunac udvorništva i podaničkog mentaliteta, koje je i inače obilježje hrvatske vanjske politike', kazao je Đurović.

Milorad Pupovac (SDSS) zabrinut je zbog, kako je rekao, pogoršanja političkih procesa u posljednjih godinu dana. 'Naš politički sustav nije stabilniji nego je nestabilniji, i to zbog toga što postoje neke rupe u našem Ustavu i zakonima', rekao je Pupovac te dodao da 'referendumi ne mogu zamijeniti političke stranke, a Crkva naciju'.

Upitao je i 'je li smisao antićirilične i antisrpske kampanje da pokvari ono što je postignuto, da se dođe na vlast preko ćirilice pa da sutra imamo ćiriličnu Vladu koja će još jedanput morati se posipati pepelom da nije to što se prikazivala, nego da je zapravo u velikoj ljubavi s manjinama'.

Nezavisni Ivan Grubišić, Damir Kajin i Branko Vukšić Milanoviću su spočitnuli što se u govoru nije osvrnuo na referendumsku inicijativu za ustavnu izmjenu izbornih pravila.

'O toj akciji, u kojoj je Crkva stala na stranu preferencijalnog glasovanja, premijer i gospodin Karamarko nisu rekli ni riječ. I jedni i drugi su protiv preferencijalnog glasovanja i drugih promjena u izbornom zakonodavstvu, a bez tih promjena, u sustavu u kojem vlada partitokracija, a ne demokracija, neće biti izlaska iz krize', ocijenio je Grubišić.

Kajin je upozorio na izostanak reforme državne uprave i lokalne samouprave, zbog čega je, kaže, masa plaća u državnim i lokalnim službama od 2008. porasla za tri milijarde kuna.

Vesna Škare Ožbolt (DC) upitala je premijera je li svjestan činjenice da većina građana svaki dan proživljava isti scenarij – strah od neimaštine, gubitka posla, krize, poreznih opterećenja. Zbog toga, tvrdi, 'u ovoj zemlji najbolji profit ima farmaceutska industrija', jer nacija je sluđena od povećanja poreza, uvođenja novih, najava rezova u javnom sektoru.

Treba se prisjetiti što je aktualna Vlada zatekla, uzvratio je na oporbene kritike Milorad Batinić (HNS), jedini predstavnik kluba vladajućih koji je raspravljao o premijerovu izvješću.

Batinić ističe da je Vlada uspjela izmijeniti način funkcioniranja države, posebno financija, da je puno napravila u proteklih godinu dana. Posebno apostrofira legalizaciju, olakšavanje uvjeta za investitore, pomoć poduzetnicima, efikasnost u krizama, poput poplave u Slavoniji.

'Svojim djelovanjem devastirali su hrvatsko društvo. Ovoj Vladi ne vjeruje većina hrvatskog naroda i postala je manjinska. Nesposobna je izvući državu iz krize', Karamarko 10:50 - Godišnje izvješće Vlade, koje je jutros Saboru podnio premijer Zoran Milanović, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nazvao je farsičnim.

'Ovo izvješće je farsično, prepuno iluzornih projekcija i utopije', ocijenio je Karamarko u ime Kluba HDZ-a, poručivši Milanoviću da 'građanima nije do njegove poezije'.

Vlada je svojim potezima samo produbila gospodarsku krizu pa se 'građanima čini da bi bolje bilo da Vlade uopće nema, a kad je već tu, da ništa ne radi', kaže Karamarko.

Ako je Vladi i Milanoviću doista stalo do dobrobiti naroda, trebala bi podnijeti ostavku i vratiti mandat narodu koji ju je izabrao, rekao je šef HDZ-a.

Ustvrdio je da se stanje u državi i društvu pogoršalo, lani i u prva dva kvartala ove godine nastavljen je pad BDP-a, smanjen je broj zaposlenih, a povećan javni dug.

Podsjetio je na upozorenje ekonomskih stručnjaka da ni jedna europska Vlada u zadnjih 60 godina nije imala tako dugotrajan pad gospodarstva i pritom ostala na vlasti.

Ustvrdio je da Vlada nije iskoristila ulazak Hrvatske u EU pa 'zbog nevjerojatne nesposobnosti i aljkavosti u povlačenju fondova, prijeti opasnost da i u 2016. i 2017. Hrvatska izgubi više od milijarde eura'.
Milanovićevoj Vladi Karamarko spočitava i zapošljavanje političkih podobnika i lutanje u poreznom sustavu.

'Vlada eksperimentira na cijeloj državi i društvu, koji su postali taoci njihove nesposobnosti i nedosljednosti. Jedino u čemu su dosljedni je pokušaj prebacivanja na druge. Nameću društvu uske svjetonazorske stavove i stvaraju nepotrebnu podjelu', ustvrdio je Karamarko.

Predbacio je Vladi ukidanje saborskog pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu, pokušaj uvođenja kurikuluma zdravstvenog odgoja u škole, slučaj 'lex Perković', 'nasilno postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru' i 'lutanje oko prometnog povezivanja juga Hrvatske'.

'Sve ovo ukazuje da Vlada ne radi u interesu naroda i države, nego vodi politiku suprotnu nacionalnim interesima. Moralno, materijalno i politički je devastirala hrvatsku državu. Trebala bi shvatiti da joj više ne vjeruje većina naroda i da je u punom smislu postala manjinska Vlada', rekao je Karamarko.

Uvjeren je kako je 's obzirom na bezidejnost Vlade' i negativne trendove očito da će se urušavanje gospodarstva nastaviti do kraja mandata, a Vladi je zamjerio i da proračunski deficit pokušava pokrpati rasprodajom nacionalnih dobara, u što ubraja i najavu monetizacije autocesta.

'Hrvatskoj treba Vlada koja će biti dio rješenja, a ne ključ problema', poručio je Karamarko.

Milanović: Vlada će biti uporna i strpljiva

10:36 - Obraćanje naciji premijer je završio riječima: Hvala vam i živjeli!

10:34 - Premijer Zoran Milanović poručio je danas pred Hrvatskim saborom kako će njegova Vlada biti uporna i strpljiva u provođenju koncepta u kojem se rast bazira na novom zapošljavanju, proizvodnji i izvozu.

'Znamo da će se ta upornost i strpljivost isplatiti i da efekti koje će dati inzistiranje na tom konceptu neće biti kratkotrajni i površni', rekao je premijer koji je Sabor izvijestio što je Vlada učinila u proteklih godinu dana, odnosno o uočenim pojavama, problemima i stanju u hrvatskom društvu.

Milanović ističe da postavljanje gospodarstva na zdrave temelje traži vrijeme, racionalnost i odgovornost, ne i populizam 'koji nas je i doveo u sadašnju situaciju.' 'Nitko godinama nije vidio, ili nije želio vidjeti, kako se zidaju gospodarske kule od pijeska koje su se naprosto morale rasuti', rekao je premijer.

Pozvao je da se sadašnjost sagleda zrelo, kritično i samokritično, ne 'destruktivno i demagoški do apsurda i skeča'.

Odbacio je optužbe da njegova Vlada nije dovoljno hrabra za poduzimanje radikalnih reformi.

'Nismo hrabri zato što iz državne uprave i javnih službi nismo smjesta otpustili više desetaka tisuća zaposlenih', uzvratio je Milanović te poručio kako 'nije hrabrost proizvoditi ljudsku nesreću i enormno povećavati broj nezaposlenih s prilično mutnom nadom da će to dovesti do rasta BDP-a'.

Uvjeren je da su strukturna poboljšanja izvediva i bez drastičnih mjera i šokova. Pohvalio se rastom uvoza i industrijske proizvodnje u ovoj godini.

U prvom polugodištu hrvatski je izvoz dosegnuo 37, 7 milijardi kuna, što je 14, 3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja porasla je 0,8 posto. Samo u srpnju industrijska je proizvodnja ojačala za 1, 4 posto u odnosu na lanjski srpanj, a posebno veseli oporavak prerađivačke industrije, naveo je Milanović.

Poljoprivreda je, kaže, visoko na listi gospodarskih prioriteta, ta se proizvodnja podržava stavljanjem u funkciju državne zemlje, logičnijim sustavom subvencija te projektima navodnjavanja i komasacije.
Povećanje broja zaposlenih cilj je kojemu, kaže, teže sve Vladine mjere.

'To je ključ našega stabilnog gospodarskog razvoja i sretnijeg društva', naglasio je premijer.

Broj nezaposlenih u kolovozu ove, u odnosu na lanjski kolovoz bio je manji za gotovo 24 tisuće, odnosno za 7, 6 posto, u posljednjih nekoliko mjesecio broj nezaposlenih među mladima do 25 godina smanjen je za sedam posto, državnim programima aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno više od 40 tisuća građana, rekao je.

'Broj nezaposlenih sada je ispod 290 tisuća, unatoč poboljšanjima i pomacima, to je, u suštini, naš najveći i najvažniji problem', priznao je premijer.

Malo i srednje poduzetništvo označio je jednim od stupova stabilnosti i napretka, najavio snažniju potporu poduzetničkoj kreativnosti i inovativnosti.

Važan oslonac u tom pogledu vidi u fondovima Europske unije, iz kojih se teži financirati i sve krupne infrastrukturne investicije. U administraciji su, kaže, maksimalno osnaženi kapaciteti za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a dobar primjer takve orijentacije je cestovno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom zemlje.
'Strpljivim i diskretnim radom došli smo do toga da je Pelješki most, iz perspektive europskih financijera, postao najizglednija opcija cestovnog spajana dvaju dijelova Hrvatske', konkretizirao je Milanović.
Pohvalio je rezultate Zakona o poticanju investicija – od početka njegove primjene stiglo je 80 prijava za korištenje stimulativnih mjera, od kojih 47 u posljednjih godinu dana, a vrijednost im se procjenjuje na više od 3,5 milijardi kuna.

Stvoreni su uvjeti da Hrvatska postane energetsko čvorište šire regije, sve smo bliže početku realizacije triju velikih energetskih projekata čija ukupna vrijednost iznosi oko dvije milijarde eura, pokrenuta su istraživanja za mogući pronalazak nafte i plina u Jadranu i na kopnu.

Premijer je podsjetio i na novine koje se planiraju u poreznom sustavu, poručivši kako se mora uspostaviti sustav koji će omogućiti da iznadprosječno imućni i oni koji bogato žive od prinosa na kapital i drugih oblika rente 'značajno sudjeluju u realizaciji koncepta društvene solidarnosti'.

Podsjetio je i kako Vlada razgovara s bankama, telekomunikacijskim operaterima i komunalnim poduzećima o oprostu dugova siromašnim građanima. 'Nama ne treba Hrvatska u kojoj će statistike pokazivati brojeve kojima će aludirati svjetske rejting-agencije, Europska komisija ili međunarodne financijske institucije, dok će za to vrijeme naši građani biti sve siromašniji i obespravljeniji', naglasio je Milanović i poručio 'Ne trebaju nam savjeti da bismo trebali državom upravljati kao tvrtkom'.

Osvrnuo se i na nedavne izmjene Zakona o radu koje su izazvale broje otpore. Nismo mijenjali taj zakon zato da bi ljudi lakše ostajali bez posla, nego zato da bi ga lakše nalazili, naglasio je premijer primijetivši kako neki ne žele vidjeti tu logiku, odnosno 'draže im je vjerovati u teorije zavjere nego u zdrav razum'.

Naglasio je pritom da ni u jednom trenutku nije bila i neće biti ugrožena isplata, ni visina radničkih mirovina, kao ni isplata plaća iz državnoga proračuna. Štitimo i štitit ćemo sva održiva prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, obećao je premijer.
Pohvalio se i da nije došla u pitanje razina socijalnih prava najugroženijih, da je uspješno reformiran sustav socijalnih naknada, ujedinjen je sustav javne nabave, racionalizira se mreža pravosudnih institucija, pokrenut projekt e-građani, intenzivno se nastavlja s postupcima legalizacije i fiskalizacije.

'Svjesni smo da državni i javni sektor moraju biti efikasniji i racionalniji, ali to se ne postiže ognjem, mačem i psovkama, nego upornim i ciljanim reformama', naglasio je Milanović.

Aktualna Vlada, kaže, stvara državu reda i poštivanja zakona, jer se na uvođenju reda dobrim dijelom temelje dugoročno stabilne javne financije. Za europsku proceduru prekomjernog deficita, kroz koju Hrvatska prolazi, Milanović kaže da 'nije ništa drugo nego transparentan i kontroliran proces uspostave stabilnih i održivih javnih financija u segmentu na koji država može izravno utjecati'.

Poručuje da nisu u pravu oni koji misle da je ta procedura poligon ičijih ultimatuma i ucjena, da se radi o konstruktivnom i dinamičnom mehanizmu u kojemu 'rokovi i birokratski imperativi nisu i ne mogu biti iznad interesa građana i zdravog razuma'.

Premijer je u Saboru naglasio i kako stabilizacija javnih financija u znatnoj mjeri ovisi o strukturnim reforma u zdravstvu i obrazovanju.

'Obrazovni proces na svim razinama mora biti dostupan svima, a zadatak države je da ga najviše olakša najslabijima', istaknuo je premijer. Za zdravstvo najavljuje da će uskoro biti gotov konačan plan spajanja i jačanja dnevnih bolnica.

'Pravosuđu smo u potpunosti otvorili prostor da samostalno stječe i razvija ugled među građanima', rekao je predsjednik Vlade poručivši kako pojedini pokušaji da se sudstvo pretvori u instrument političke borbe nanose nemjerljivu štetu.

Jednim od trajnih i najuzvišenijih poslova svake hrvatske vlasti označio je suzbijanje mržnje prema drugim i drugačijima. Samo s tim ciljem donijeli smo i Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, iskoristit ćemo sva legalna i demokratska sredstva da obranimo Hrvatsku od onih kojima je širenje mržnje i sumnjičavost prema različitosti sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva i privatnih probitaka, poručio je Milanović.

Premijer u Saboru kaže da smo ušli u poodmaklu fazu monetizacije autocesta, da postoji snažan interes moćnih svjetskih konzorcija da uđu u taj posao. 'Naše ceste ostaju naše i na istom mjestu', rekao je premijer opetujući da ništa ne rasprodajemo, nego stavljamo državni imovinu u funkciju općih interesa.

Pohvalio se dobrim trendovima u turizmu, brigom o zaštiti životne okoline i poticanju održivog razvoja. Milanović je pohvalio angažiranost hrvatskih Oružanih snaga na poplavama u Slavoniji, njihovu profesionalnost u najzahtjevnijim vojnim misijama i operacijama u svijetu. Iskazao je odlučnost da se očuva ratno zrakoplovstvo.

Ocijenio je da Hrvatska danas na globalnoj sceni ima veću težinu i važnost nego ikada prije. Poručio je i kako Hrvatska nema ambiciju biti regionalnim liderom, niti ičijim tutorom ili sponzorom. Želimo biti uzor, želimo biti prijatelj u kojeg se može pouzdati, kao što smo vidjeli nakon poplavama koje su pogodile Srbiju i BiH.

10:01 - Premijer je detaljizirao prednosti pojedinih velikih investicija, kao što je luka Gaženica i radovi na HŽ-u, za što je novac povučen iz europskih fondova.

'Strpljivim i diskretnim radom postigli smo da je Pelješki most najizgledniji za povezivanje s jugom Hrvatske', rekao je.

9:57 - 'Broj nezaposlenih sada jeispod 290.000.'

9:56 - 'Povukli smo više od 700 milijuna kuna iz europskih fondova', kaže premijer.

9:55 - Prepoznate su ključne industrijske zone: proizvodnja osnovnih farmaceutskih pripravaka, računala, metalnih proizvoda, računalno programiranje, savjetovanje, proizvodnja električne opreme, prehrambenih proizvoda i namještaja. Poljoprivredna proizvodnja visoko je na listi prioriteta, ali mora biti konkurentnija, naglašava premijer.

9:53 - 'Izvoz Hrvatske dosegnuo je 37 milijardi kuna, 14 % više nego godinu prije.'

9:52 - 'Odlučili smo se za reformski put koji je duži. Spremni smo za još oštrije kritike. Nećemo odustati od puta koji vodi prema gospodarskom rastu. '

9:50 - 'Hrvatska svoj ekonomski prosperitet gradi na zdravijim temeljima. Situacija je komplicirana, ali daleko od bezizlazne'

9:48 - 'Interes nam je stabilno i sigurno okruženje, EU će morati hrabrije istupiti prema BiH, Kosovu, Alkabiniji i Makedoniji.
Nemamo ambiciju biti liderom regije, već prijatelj u kojeg se može pouzdati, što smo pokazali za vrijeme nedavnih poplava.'

9:46 - Premijer kaže kako nikada nismo imali obrazovaniji vojni kadar te da Vlada želimo ojačati i modernizirati vojno zrakoplovstvo i ratnu mornaricu

9:45 - 'Hrvatska je bolja i stabilnija zemlja nego je to popularno danas reći', rekao je premijer.

9:44 - 'Država je pokazala da je sposobna brinuti o svojim građanima kada im je najteže', kaže MIlanović te dodaje da je ponosan na pripadnike vojnih snaga, vatrogasaca, policajaca i drugih javnih službi ističući da su pri tom gotovo sva ministarstva bila koordiniran u uključivanju pružanja pomoći.

9:42 - Milanović je počeo nezapamćenim poplavama koje su pogodile Županjsku Posavinu. Poplave su unesrećile, ali i mobilizirale ljude da pomognu', rekao je premijer.

Ističe da je ponosan na snagu države i moć solidarnosti.

9:30 - U nastavku 14. sjednice Hrvatskog sabora premijer Zoran Milanović saborskim zastupnicima predstavit će godišnje izvješće Vlade RH te ih izvijestiti što je Vlada učinila u proteklih godinu dana, odnosno o uočenim pojavama, problemima i stanju u hrvatskom društvu.

Bit će to drugo premijerovo izvješće o stanju nacije, jer je praksa podnošenja takvog izvješća u parlamentarni život uvedena prošle godine.

Hrvatski sabor o europskim poslovima

Saborski Poslovnik propisuje da premijer jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Hrvatskom saboru usmeno predstavi Vladino izvješće.

Podnošenje izvješća i način rasprave precizno su propisani – premijer može govoriti najduže sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno. (I.D. / T.V. / Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook