Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hatidža Hadžiosmanović pridružila se nizu državnih dužnosnika BiH koji su zatražili državljanstvo Republike Hrvatske.


Hatidža Hadžiosmanović tužila je Ministarstvo unutarnjih poslova RH koje joj je zahtjev odbilo, piše u petak sarajevski tjednik 'Slobodna Bosna'.

Vezani članci SDA (Foto: AFP) Dokaz političkog inženjeringa? Izvor portala u BiH tvrdi da je SDA preusmjeravao glasove Komšiću Mostar uoči izbora (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Grad s posebnim statusom uoči izbora u BiH: ''Podjele u Mostaru izazivaju političari, a ne narod''

Podsjećajući na skandal kojega je izazvala činjenica da je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj dobio hrvatsko državljanstvo izjašnjavajući se kao Hrvat dok poziciju šefa diplomacije BiH zauzima kao pripadnik židovskog naroda, SB ističe da i slučaj sutkinje Hadžiosmanović ima javnu dimenziju jer se na isti način kako je to slučaj u Vijeću ministara BiH sada može govoriti i o narušenoj osjetljivoj nacionalnoj ravnoteži u Ustavnom sudu BiH.

Predsjednica Ustavnog suda BiH zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo podnijela je u veljači 2005. navodeći kako se dobar dio svog života izjašnjavala kao Hrvatica.

Pri tom je dostavila i dokumente poput školskih svjedodžbi kojima to dokazuje.

MUP RH ocijenio je međutim kako to nije dostatno pa je njen zahtjev odbio, a Hadžiosmanović se nakon toga odlučila podnijeti tužbu Upravnom sudu RH, piše list.

Taj je sud rješenje MUP-a poništio dajući sutkinji Hadžiosmanović za pravo i ustvrdivši kako se ona doista tijekom svog života izjašnjavala kao Hrvatica.

Sarajevski tjednik ističe kako je privatna stvar Hatidže
Hadžiosmanović kako će se nacionalno izjašnjavati no problem je to što je ona u Ustavni sud izabrana kao sutkinja iz reda bošnjačkog naroda, a kao takva imenovana je i za predsjednicu suda.

Ustavni sud BiH ima po dva suca iz reda tri konstitutivna naroda te tri inozemna suca, a to pravosudno tijelo do sada je imalo odgovornost odlučivati u iznimno osjetljivim slučajevima koji su se nerijetko odnosili na temeljna pitanja ravnopravnosti pripadnika naroda koji žive u BiH.