Predsjednica Ustavnog suda BiH traži hrvatsko državljanstvo

Hatidža Hadžiosmanović tužila je Ministarstvo unutarnjih poslova RH koje joj je zahtjev odbilo, piše u petak sarajevski tjednik 'Slobodna Bosna'.

Pročitajte i ovo REPOVI IZBORA Dokaz političkog inženjeringa? Izvor portala u BiH tvrdi da je SDA preusmjeravao glasove Komšiću Sve zanimljiviji brojnim gostima Grad s posebnim statusom uoči izbora u BiH: ''Podjele u Mostaru izazivaju političari, a ne narod''

tri vijesti o kojima se priča "OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA" VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." napad duž granice Počeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum

Podsjećajući na skandal kojega je izazvala činjenica da je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj dobio hrvatsko državljanstvo izjašnjavajući se kao Hrvat dok poziciju šefa diplomacije BiH zauzima kao pripadnik židovskog naroda, SB ističe da i slučaj sutkinje Hadžiosmanović ima javnu dimenziju jer se na isti način kako je to slučaj u Vijeću ministara BiH sada može govoriti i o narušenoj osjetljivoj nacionalnoj ravnoteži u Ustavnom sudu BiH.

Predsjednica Ustavnog suda BiH zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo podnijela je u veljači 2005. navodeći kako se dobar dio svog života izjašnjavala kao Hrvatica.

Pri tom je dostavila i dokumente poput školskih svjedodžbi kojima to dokazuje.

MUP RH ocijenio je međutim kako to nije dostatno pa je njen zahtjev odbio, a Hadžiosmanović se nakon toga odlučila podnijeti tužbu Upravnom sudu RH, piše list.

Taj je sud rješenje MUP-a poništio dajući sutkinji Hadžiosmanović za pravo i ustvrdivši kako se ona doista tijekom svog života izjašnjavala kao Hrvatica.

Sarajevski tjednik ističe kako je privatna stvar Hatidže
Hadžiosmanović kako će se nacionalno izjašnjavati no problem je to što je ona u Ustavni sud izabrana kao sutkinja iz reda bošnjačkog naroda, a kao takva imenovana je i za predsjednicu suda.

Ustavni sud BiH ima po dva suca iz reda tri konstitutivna naroda te tri inozemna suca, a to pravosudno tijelo do sada je imalo odgovornost odlučivati u iznimno osjetljivim slučajevima koji su se nerijetko odnosili na temeljna pitanja ravnopravnosti pripadnika naroda koji žive u BiH.