Velike količine kiše u posljednjih nekoliko dana izazvale su probleme kako u Hrvatskoj tako i u susjednim zemljama. Do kad će ovako obilno kišiti zanima mnoge, a meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić objasnio je o čemu je riječ.
"Godina je počela stvarno kišovito. U prva tri mjeseca u mnogim je predjelima palo znatno više kiše nego što je to uobičajeno. Primjerice, u Dubrovniku je od 1. siječnja do danas palo više od 500 milimetara kiše dok inače u tom razdoblju padne oko 300. U Zagrebu je palo gotovo 200, a inače padne oko 140"; rekao je i dodao da je najviše oborina palo baš u ožujku.
Kazao je i da je ovaj mjesec inače klimatološki gledano vrlo zanimljiv mjesec.
"To je i najvjetrovitiji mjesec u godini. Ima ogroman raspon temperature koje se može javiti, u kopnenim predjelima od minus 20 pa sve do plus 30 stupnjeva i zato ga često u narodu nazivaju "ožujak - luđak"", rekao je Vikić-Topić.
Uz to, rekao je i ožujak može biti i vrlo sušan i vrlo kišan. Iako smo primjerice od 2019. do 2022. imali suhe ožujke, a posljednje tri godine, uključujući i ovaj, imamo kišan ožujak.
Velika količina oborina utječe i na rast vodostaja rijeka. Meteorolog je istaknuo koji vodostaji su najviše rasli.
"Osobito vodostaj Save i, na jugu, Neretve. Također će rasti vodostaj svih pritoka Save, osobito Une, Dobre, Korane, Mrežnice i Kupe. Zbog svega toga će vrlo vjerojatno doći do značajnih mjera obrane od poplave. Zato je potrebno svaki dan pratiti upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda kao i upozorenja svih nadležnih službi", upozorio je.
Objasnio je i što uzrokuje dugotrajna kišna razdoblja.
"Za ovo je direktno odgovorna jedna uporna i dugotrajna ciklona u Sredozemlju koja se posljednjih dana sporo i vrlo malo pomicala. Uz to, ta ciklona je imala nekoliko manjih centara posljednjih nekoliko dana od kojih su neki bili u Jadranskom moru, a jedan od njih je vrlo vjerojatno bio Edrik Ain. To je sustav sniženog tlaka zraka koji se javlja u Jadranskom moru i on ima neke sličnosti s tropskim olujama iako je u prosjeku ipak znatno slabiji naravno od njih", kazao je meteorolog.
Istaknuo je i kako se na temelju jednog kišnog ožujka ne može reći da su za to krive klimatske promjene.
"Moramo gledati dulji niz podataka, no evidentno je da se područje Sredozemlja, pa tako i ovo naše područje, zagrijava i suši brže nego okolica. Zato se područje Sredozemlja često naziva tzv. vrućom točkom", rekao je i pojasnio što slijedi u budućnosti.
"Oborine će na neki način biti rjeđe. Imat ćemo dulja suša razdoblja nakon kojih će naglo uslijediti vrlo kišovita razdoblja koja onda mogu dovesti do poplava", kazao je Vikić-Topić.
Otkrio je i da će se vrijeme uskoro smiriti.
"Sutra će još biti dosta kiše, osobito u kopnenim predjelima i osobito bliže slovenskoj granici. Od nedjelje će posvuda biti manje kiše i ona će padati nekako lokalno više, u manjim količinama. Svakim danom ćemo imati više sunca. Međutim, treba imati na umu da će početak sljedećeg tjedna biti još dosta vjetrovit i hladan, a zatoplit će tek negdje od srijede", rekao je.
Vremenska prognoza za idući mjesec - travanj kao i ona dugoročna do kraja proljeća, rekao je Vikić-Topić još uvijek može biti varljiva.
"Dugoročni izračuni za travanj 2025. pokazuju da će biti topliji od prosjeka. Također se već neko vrijeme nadzire i hladan prodor koji bi nam mogao doći u drugom tjednu travnja", zaključio je meteorolog.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
