Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula najavio je da će u ocjenama napretka Beograda ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva koji se za priključenje Uniji postavljaju pred zemlje kandidate.
Picula je, naime, u utorak tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu imenovan stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju te će idućih pet godina uime Parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Europske unije i Srbije.
Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, mediji u Srbiji bliski vlastima izdvajaju kao eurozastupnika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji te su njegovo imenovanje stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju opisali i kao "guranje prsta u oko" Beogradu.
U dijelu srpskih medija nerijetko ga se predstavlja kao "srbomrsca", pa tako i u nekim objavama vijesti o imenovanju za izvjestitelja EP-a.
"Kao izvjestitelj za takozvano Kosovo u Europskom parlamentu, kako čujem upravo sada, bit će postavljen opet Estonac. A znate tko je šef ureda Europske komisije na Kosovu? Opet Estonac. Vrlo čudno, složit ćete se. A nama dali Hrvata! Baš im hvala. Nije problem u Hrvatu, nego u njegovim stavovima. Ali dobro, radit ćemo s njima pa ćemo vidjeti kako će to biti. Ali smo poruku razumjeli. Bit će zanimljivo", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše Nova.rs.
"E, svaka vam čast. Sve smo razumjeli", komentirala je predsjednica Skupštine Srbije i bivša srpska premijera Ana Brnabić na X-u.
"Kao izvjestitelj za Srbiju nastupat ću principijelno"
"U proteklih 11 godina vodio sam delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu bio sam i stalni izvjestitelj za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrijednosno obojeno", odgovara Picula.
"Moj je posao prije svega u određenoj zemlji razgovarati s predstavnicima institucija koje moraju napraviti glavninu posla jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram prije svega očekivanja i analiziram ono što se, po nekoj općoj procjeni, mora napraviti", kazao je.
"Pretpostavljam da će taj proces biti dosta složen. Međutim, na mojoj je strani prije svega političko iskustvo, i europsko i nacionalno, i u svakom ću slučaju nastupati prije svega informirano, ali i principijelno“, poručuje SDP-ov eurozastupnik.
"Ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovo vjerojatno u Srbiji, treba kazati da je Europski parlament od sve tri institucije Europske unije uvijek bio najdosljedniji zagovaratelj politike proširenja", rekao je Picula u razgovoru za Hinu ali i naglasio da "proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterija".
Nije dovoljno samo priznati Kosovo
Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, pored usklađivanja s pravnim stečevinama i vrijednostima EU-a, biti usklađenost i s aktualnom politikom Bruxellesa prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavio je ured zastupnika.
O stanju u Srbiji zastupnik Picula će jednom godišnje u ime EP-a pripremati izvješća nakon predstavljanja godišnjih izvješća Europske komisije.
Srbija je status zemlje kandidata dobila u ožujku 2012., a s EU-om je pregovore o pristupanju započela 2014. godine. U pregovorima su dosad otvorena 22 od 35 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovoga je tjedna priznao da pregovori EU-a i Srbije sporo napreduju i ustvrdio kako to "nije zbog vladavine prava". "Da priznamo (lažnu državu) Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU-a", rekao je Vučić, izvijestili su srbijanski mediji.
Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.
"Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija doista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njezine susjede. Ali naravno da pored toga postoji cijeli niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo reducirati to samo na jedan, dva ili tri elementa, koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni", rekao je Picula.
"Postoje kopenhaški kriteriji, koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošle sve druge zemlje, pa će tako morati i Srbija", najavljuje Picula.
Kopenhaški kriteriji zahtjevi su koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.
Europski parlament traži punu sliku
Srpski predsjednik posljednjih se mjeseci sastao i potpisao sporazume o suradnji na nizu područja sa čelnicima najvećih europskih gospodarstava, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak dolazi u posjet Beogradu.
Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i jeste li nekom potrebni, primjećuje Picula.
"To je u politici realnost, očito da postoje lideri država članica EU-a koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih", rekao je.
"Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterije, one bi htjele da je institucija Europskog parlamenta manje kritična i da jednostavno ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće mijenjati, pretpostavljam, u ovom mandatu. Europski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je, naravno, uvijek pitanje kako će druge dvije institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama."
Ulazak u EU nije nimalo jednostavan proces, napominje.
"Radi se o transformaciji cijelog društva. Kada govorimo o Vijeću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mjere, određene mehanizme, ali Europski parlament institucija je koja pored svega toga vodi računa i o poštivanju određenih temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski projekt".
"Mi u Europskom parlamentu moramo imati opću sliku pred očima. Europska unija jest veliki trgovački i financijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država", kaže Picula.
"Na nama je u EP-u da procijenimo do koje je mjere srpsko društvo napredovalo, demokratizirano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode tiska, koliko je pravosuđe neovisno. Ako se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije sa nekom državom članicom EU-a treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Europskog parlamenta malo utječu", kaže Picula.
"Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriteriji, koji nisu izmišljotina ni Europskog parlamenta, ni ove generacije političara."
Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima oporbe, civilnog sektora, akademske zajednice i naravno poslovne zajednice.
"Ti kontakti sigurno će mi pomoći da stvorim jednu cjelovitiju sliku o stanju u Srbiji, o čemu ću izvijestiti instituciju koja me je imenovala, a to je Europski parlament", kaže Picula.
Izbor je na Beogradu, kaže Stier
Piculin kolega u Europskom parlamentu i Odboru za vanjske poslove EP-a, HDZ-ov Davor Ivo Stier, uz čestitke i želje za uspjeh u radu, ocijenio je kako je na Beogradu da se jasno svrsta u vanjskoj politici.
Posjete europskih čelnika Beogradu Stier kratko je prokomentirao rekavši da će nakon "svih njih vrlo brzo tamo biti i Picula kao izvjestitelj".
"Vrata su otvorena, ali Srbija je suverena država i ona ima pravo odlučiti ako želi biti dio EU-a. To je njezino pravo, ali onda mora prihvatiti i sve ono što to nosi, uključujući i vrlo jasno svrstavanje s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, a to uključuje, kao što znate, uvesti sankcije Ruskoj Federaciji", rekao je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova.
"Ne možete reći - želimo biti dio EU-a, ali ne želimo biti dio Zapada. Međutim, to nije ni na predsjednici Komisije, ni na izvjestitelju Europskog parlamenta. To je odluka koju mora donijeti Beograd", rekao je Stier Alenu Kozini za Hinu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Svetlana TomićPreminula omiljena liječnica iz Osijeka: "Divili smo se njezinoj snazi, volji i životnoj radosti"
-
Strašno stanjeFOTO Od alkohola i cigareta do potpunog nemara! Dijete progutalo šaraf i završilo na operaciji, pokušalo se sve zataškati
-
Svevremenski modelOvaj kupaći kostim svima dobro stoji, a nosi ga i Bojana Gregorić Vejzović
