Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Analiza: Opasna kineska igra nacionalizmom

'Peking igra opasnu igru!'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Nedavni protujapanski prosvjedi u Kini pokazali su da Peking igra opasnu igru kada svira u domoljubnu strunu i naglo zatvara poklopac čim se bijes javnosti približi točki vrenja, ocjenjuju analitičari.

Nakon nekoliko dana protujapanskih prosvjeda, katkad i silovitih, kineske vlasti u srijedu su odsvirale kraj i prostor pred japanskim veleposlanstvom u Pekingu na koji su slijevali deseci tisuća prosvjednika vratio se uobičajenu ritmu. Taj kontrast ponovno je pokazao da Kina prosvjede strogo kontrolira, čak i kada im želi dati privid spontanosti.

Zadnjih godina kineski je narod višekratno bio potaknut svjedočiti svoj ‘domoljubni zanos’. No analitičari drže da bi se gnjev kojim su prosvjednici osudili japansku kupnju otoka oko kojih se dvije države odavna spore, mogao okrenuti protiv kineske komunističke partije ako javnost ocijeni da vlast popušta Japanu.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Napravit će ih 20 VIDEO Kina ima svoj prvi nevidljivi brod Slika nije dostupna Kineski predsjednik: 'Ako ne riješimo problem korupcije, to bi moglo uzrokovati propast države'

>> Tisuću kineskih brodova ispred spornog otoka

‘Kineska središnja vlada sasvim dobro razumije da je nacionalizam mač s dvije oštrice’ i sada ‘želi smiriti stanje’, ističe Joseph Cheng, stručnjak za Kinu pri Gradskom sveučilištu u Hong Kongu. Javni prosvjedi u Kini ne mogu se održati bez dozvole. Vlasti su ih dopustile ovaj tjedan kako bi pritisnule Tokio. Činile su to i ranije, a sada žele vode bijesa vratiti u korito.

I Barry Sautman, stručnjak za Kinu na Sveučilištu prirodnih znanosti i tehnologija u Hong Kongu upozorava na opasnost da se narod okrene protiv vlasti ako ona odluči sada dati šansu diplomaciji. ‘Ljudi bi mogli misliti da je vlast ne samo autoritarna i korumpirana, već i nesposobna štititi temeljne interese Kine’, analizira Sautman.

Analitičari ističu da su prosvjednici nosili portrete Mao Ce Tunga, a ne fotografije sadašnjeg kineskog vodstva. Veliki vođa, koji je umro 1976., u pamćenju Kineza političar je koji se suprotstavio silama, Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama. Danas je Kina drugo svjetsko gospodarstvo, a Japan treće po snazi i dvije su zemlje vezane velikim trgovinskim vezama. Eskalacija krize stoga nije u interesu kineskome vodstvu.

Očekuje se smjeva desetljeća

Važno je istaknuti da se za nekoliko tjedana očekuje smjena desetljeća na 18. kongresu kineske KP. Trebalo bi biti izabrano novih sedam od devet članova politbiroa i očekuje se da će odstupiti sadašnji predsjednik i generalni tajnik partije Hu Jintao, koji je na toj dužnosti od 2003., a izabrat će se novi, 18. centralni komitet partije. Potpredsjednik Xi Jinping, koji je dva tjedna neobjašnjivo izbivao iz javnosti, smatra se najozbiljnijim kandidatom za Huova nasljednika, no još ništa nije sigurno.

Linda Jakobson iz Instituta Lowy za međunarodnu politiku (Sydney) drži da se uoči kongresa javljaju pukotine u borbi za vlast. Neki bi dužnosnici ‘voljeli da Kina zauzme rezolutnije stajalište na međunarodnoj razini’ i oni su, bez sumnje, potiho poticali prosvjede kako bi pritisnuli suprotstavljene strane u kineskom partijskom vodstvu, smatra Jakobson. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene