Na dočeku je bio i pariški nadbiskup kardinal Andre' Vingt-Trois, a Papa, koji će u Francuskoj boraviti od 12. do 15. rujna, na crvenom je tepihu obišao počasnu stražu. Poslije kratkog neformalnog razgovora u zračnoj luci, Papa je otišao u Elizejsku palaču na državni susret sa Sarkozyjem.
Pročitajte i ovo
Ženske priče
Prva dama SAD-a opovrgnula da se Carli Bruni žalila na život u Bijeloj kući
Izjednačili je s prostitutkom
Francuska: Iranske uvrede Carle Bruni Sarkozy neprihvatljive
Papa Ratzinger će u Parizu biti dva dana, a onda će pohoditi Lourdes u povodu 150. obljetnice ukazanja Djevice Marije djevojčici od 14 godina, Bernadette Soubirous.
To je deseto putovanje Benedikta XVI. izvan Italije i posebno znakovito jer pohodi državu od 61 milijun stanovnika od kojih se 75 posto smatra kršćanima (podatke o broju kršćana u Francuskoj je novinarima dao tiskovni ured Svete Stolice), ali njih samo oko 10 posto redovno odlazi u crkvu. Laicitet današnjeg europskog društva bit će jedna od ključnih tema posjeta Benedikt XVI. Francuskoj, koja nije promijenila svoje udaljavanje od crkve ni nakon sedam posjeta pape Ivana Pavla II.
"Laicitet nije u kontradikciji s vjerom, već je plod vjere. Kršćani moraju pridonijeti vrijednostima koji su temelj za stvaranje društva. Religija se ne može identificirati s državom. Religija nije politika i politika nije neka religija", kazao je Benedikt XVI. u Francuskoj.
Onima koji Benediktu XVI. spočitavaju da je time što je dopustio održavanja misa na latinskome jeziku vratio Crkvu na položaj prije Drugog vatikanskog koncila, papa Ratzinger odgovara kako su takve primjedbe "potpuno neutemeljene", te kako je njegov motu proprio kojim je odobrio obred na latinskome jeziku "jednostavni čin pastoralne tolerancije za osobe obrazovane s predkoncilskom liturgijom koju poznaju i vole".
"Ne postoji nikakva suprotnost između postkoncilske i ove liturgije. Riječ je o prirodnom razvitku liturgije u ovom stoljeću, ali liturgija razvitkom štiti svoj identitet. Ne postoji nikakva kontradiktornost ili porba između dvije liturgije", rekao je Benedikt XVI.
U Lourdesu, koji Benedikt XVI. posjećuje u povodu 150. obljetnice ukazanja Gospe, stalno se događaju čuda. Prije nekoliko dana jedna je slijepa starija žena progledala. U Lourdesu postoji dokumentacija o oko 7.000 neobjašnjivih ozdravljenja, ali je Crkva priznala samo 67 medicinski neobjašnjenih ozdravljenja kao čuda.
Papa upozorio na jaz između bogatih i siromašnih
Papa Benedikt XVI. upozorio je na početku svoga posjeta Francuskoj na sve dublji jaz između bogatih i siromašnih u zapadnim zemljama i pozvao na jačanje uloge vjere u društvu.
"Brine me i stanje našeg planeta", izjavio je Papa za vrijeme prijama kod francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja u Elizejskoj palači.
Papa je osim toga kritizirao stanje u kojem se nalaze mnogi mladi koji u suvremenom svijetu ne uspijevaju pronaći orijentaciju i bivaju odgurnuti na rub društva.
Francuski predsjednik Sarkozy i njegova supruga Carla dočekali su Papu u petak ujutro po kiši u pariškoj zračnoj luci Orly, a osobnim dočekom Pape odstupili su od uobičajenog protokola.
Papa je na poziv francuskog predsjednika stigao u Francusku u okviru svoga desetog putovanja u inozemstvo tijekom kojega će, među ostalim, u subotu služiti misu u blizini pariške crkve Saint-Louis-des-Invalides.
Glavni je povod prvog posjeta Benedikta XVI. Francuskoj 150. obljetnica Gospinih ukazanja u Lourdesu u Pirinejima na jugu zemlje. Ondje će Benedikt XVI. provesti nedjelju, a u ponedjeljak je predviđen njegov povratak u Rim.
Sarkozy je u pozdravnom govoru Papi pozvao na dijalog države i religije.
"Za demokraciju je legitimno da traži dijalog s religijama, posebno s kršćanstvom, s kojim dijelimo dugu zajedničku povijest", izjavio je Sarkozy na prijamu u Elizejskoj palači.
Benedikt XVI. sa svoje je strane izričito pozvao na ponovno razmišljanje o smislu i značenju razdvajanja Crkve i države na način kako se to čini u Francuskoj.
Razdvajanje je potrebno, kako bi se jamčila sloboda vjere i osigurala odgovornost države, rekao je Papa. Istodobno, mora biti jasno koju važnu ulogu može imati vjera "kako bi se pridonijelo temeljnom etičkom konsenzusu u društvu", naglasio je.
Papa je pohvalio Sarkozyja zato što je po njegovu mišljenju svojom formulacijom "pozitivnog laicizma" izrazio otvoreno razumijevanje u odnosu između Crkve i države.
Francuski je predsjednik naglasio da se primjerice u raspravi o osjetljivim pitanjima bioetike mora čuti i glas vjerskih tradicija.
"Pozitivni laicizam znači poziv na dijalog, na snošljivost i na uvažavanje", dodao je.
Laicizam u političkom smislu označava odvojenost Crkve i države.
"Dijalog s religijama i među njima najveći je izazov stoljeća koje počinje", poručio je Sarkozy. "Poštujem religije. Poznate su mi greške koje su u njihovo ime počinjene u prošlosti, ali i doprinos koji su dale čovječanstvu", dodao je.
Potreba čovjeka za duhovnošću ne predstavlja opasnost za demokraciju ni za laicizam, smatra francuski predsjednik.