Panika u Australiji: Kontinentom se širi opasna bakterija koja jede ljudsko meso, a nitko ne zna zašto

Buruli Ulcera je zarazna bolest u posljednjih nekoliko godina pojavila u mnogim dijelovima Australije, a ponajviše u državi Viktorija.

Pročitajte i ovo užas nad užasima Šokirana vozačica stala nasred ceste kad je vidjela što joj gmiže uz nogu: "Histerično je pokušavala zaustaviti druge aute" dobre vijesti Stižu poticaji za proizvođače mesa i mlijeka, ali i posebne mjere za najpotrebnije: "Sve je manja proizvodnja, ovo je poharalo cijelu Slavoniju"

U istraživanju objavljenom u časopisu Medical Journal of Australia u ponedjeljak znanstvenici upozoravaju da izbijanje ulkusa (čireva), opisanih u istraživanju kao "epidemija", zahtijeva "hitan znanstveni odgovor". Tvrde kako se država Viktorija suočava s pogoršanjem epidemije - "definirane slučajevima čiji se broj rapidno širi, a postaju sve teži i pojavljuju se na novim geografskim područjima".

Prirodni okoliš i kako se bolest širi među ljudima su nepoznati.

2016. su prijavljena 182 nova slučaja, što je povećanje od 72 %. No, čak je i ovaj broj bio nadmašen daljnjim povećanjem od 51 % od studenog 2016. do studenog 2017. 

The global distribution of Buruli ulcer is pictured here in 2015. Infections are concentrated in central and west Africa, but Australia is one of the few places where the number is rising. In 2016, new infections jumped by 72% in Victoria. Read more: https://t.co/MVFcA50z1u pic.twitter.com/QynFTDz15y

— University of Melbourne (@unimelb) April 15, 2018

Većina slučajeva u Africi povezana je sa životom u blizini močvarnih i drugih vodenih sredina. No, u Australiji su slučajevi često povezani sa specifičnim načinima prijenosa, poput komaraca, naveo je Andres Garchitorena, znanstvenik sa Instituta za istraživanje i razvoj u Francuskoj i stručnjak za Buruli Ulcrera koji nije sudjelovao u najnovijem izvješću.

"U Australiji je, čini se, više zemaljski prijenos, dok je u Africi npr., soj jako različit i pretežno se prenosi vodenim ekosustavima", rekao je Garchitorena.

Liječnici također ne znaju zašto slučajevi postaju sve teži.

"Jedna je mogućnost da možda postoji neka otpornost na antibiotike koje koriste", rekao je Garchitorena.

"Teško je spriječiti bolest kada nije poznato kako dolazi do infekcije", napisoa je glavni autor i izvanredni profesor Daniel O'Brien, savjetnik za zarazne bolesti.

Istraživanje ukazuje na alarmantan porast novih slučajeva bolesti, lokalno poznate i pod nazivom Bairnsdale ulcera ili Daintree ulcera.

Prisutnost te bolesti u Australiji poznata je već desetljećima - prvi je slučaj zabilježen 1948. godine, no zabrinjavajuć je porast zaraženih posljednjih godina. 

I prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Australiji je od 2013. zabilježen porast zaraze.

Australia's localised flesh-eating bug outbreak, the Buruli ulcer, needs urgent research, and has exposed a major gap in scientific knowledge https://t.co/MVFcA50z1u #UnimelbPursuit @UniMelbMDHS @TheRMH pic.twitter.com/jGeXfUOl9q

— University of Melbourne (@unimelb) April 15, 2018

Buruli Ulcera uzrokuje bakterija Mycobacterium ulcerans i rezultira ozbiljnim destruktivnim lezijama kože i mekog tkiva, navodi se u studiji. Bakterija je dio iste obitelji organizama koji uzrokuju gubu i tuberkulozu, prema podacima WHO-a.

"Stvara čireve na način da, kada uđe u vašu kožu, množi se i proizvodi toksin", rekao je Garchitorena. "Najčešće zahvaća masno tkivo, obično počinje s malim čvorom, ali s vremenom se otvara i stvara čir".

Iako su zabilježeni neki smrtni slučajevi od ove bolesti, većina slučajeva ipak nije opasna po život, kaže Garchitorena.

"Postoje slučajevi u kojima su ljudi umrli, ali najčešći ishod kada se ne liječi je invaliditet - ljudi možda trebaju amputaciju ili operaciju i doživotno su funkcionalno ograničeni", rekao je.

U 2017. globalnoj je zabilježeno 2206 slučajeva, a godinu ranije 1920. Australija i Nigerija su izvijestile o većini slučajeva.

Budući da je način prijenosa nepoznat nema preventivnih strategija protiv ove bolesti. Infekcija se može liječiti, a stope liječenja "približavaju se 100%" s antibioticima, no ako se ne počne liječiti brzo bolest može rezultirati invaliditetom i kozmetičkom deformacijom. Trenutni antibiotski tretmani sprečavaju operaciju kod samo 40 % bolesnika, rekao je dr. Zlatko Kopecki, potpredsjednik australskog društva za rane i popravak tkiva.

"Novi antibiotici ili ciljani tretmani antitoksinima su potrebni, jer je infekcija rane ozbiljan problem za tisuće bolesnika s kroničnim ranama", rekao je dr. Kopecki.

Bolest se prvo pojavljuje kao bezbolna kvrga ili oteklina i pretvara se u veći ulkus u roku od četiri tjedna. U nekim slučajevima, također može zahvatiti i kost, uzrokujući "grube deformacije", izvijestioje WHO.

Istraživanje australskih znanstvenika navodi kako je rizik od infekcije "sezonski" - s povećanim rizikom u toplim mjesecima.

Budući da mnogi bolesnici mogli trebati plastičnu kirurgiju kako bi popravili oštećenja od lezija, liječenje bolesti može biti vrlo skupo. Prosječni troškovi liječenja u u Australiji su oko 14.000 australskih dolara po pacijentu, a navodi se da će troškovi države Viktorija u 2016. godini iznositi više od 2,5 milijuna dolara.