Predsjednik Rusije Vladimir Putin nedavno je rekao je da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom, ali uz određene uvjete. Dokument iz travnja 2022., koji su dva mjeseca nakon početka rata sastavili ruski i ukrajinski pregovarači, pokazuje što je ruski predsjednik tada imao na umu.
Iako su se ti pregovori vodili prije dvije godine i na kraju su propali, dužnosnici i analitičari sa Zapada smatraju da se Putin još uvijek drži svojih izvornih ciljeva, odnosno da želi pretvoriti Ukrajinu u "kastriranu" državu. Wall Street Journal (WSJ) piše da su ruski uvjeti danas vjerojatno još rigorozniji.
Neke točke neuspješnih mirovnih pregovora i ranije su objavljene, ali dosad javnosti nije bio dostupan uvid u cijeli dokument od 17 stranica. WSJ ga je pregledao te navodi da su pregovarači s obje strane nastojali okončati sukob s pretvaranjem Ukrajine u "trajno neutralnu državu koja ne sudjeluje u vojnim savezima".
Pročitajte i ovo
Ukrajina ne bi smjela obnoviti svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio pod kontrolom Rusije. Otad se mnogo toga promijenilo pa Kijev sada inzistira na povlačenju ruskih trupa s teritorija Ukrajine prije započinjanja bilo kakvih pregovora, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi svako primirje omogućilo Rusiji da se ponovno naoruža, obnovi svoje snage i započne s novim napadima.
Osim toga, dokument pokazuje da su pregovarači u prvim tjednima rata raspravljali o raznim ustupcima. Na primjer, Ukrajina se ne bi smjela pridružiti vojnim savezima poput NATO-a, na njezinu teritoriju ne bi smjelo biti stranog oružja, a vojne snage zemlje bile bi svedene na minimum – Rusija je željela ograničiti ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka, a ukrajinski pregovarači željeli su u vojsci imati 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1900 artiljerijskih streljiva.
Pročitajte i ovo
Krim, koji je već okupirala Rusija, ostao bi dio te države i ne bi se smatrao neutralnim. Moskva se također zalagala da u vladi i sudovima ruski jezik bude ravnopravan ukrajinskim, ali na to Ukrajinci nisu htjeli pristati. U dokumentu se nije govorilo o budućnosti dijelova istočne Ukrajine koje je Rusija okupirala 2014., nego se to ostavilo za buduće pregovore.
Za nacrt mirovnog sporazuma trebale su jamčiti strane sile među kojima su bili SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Francuska i Rusija. Da je Rusija prekršila sporazum, te bi zemlje imale zadatak braniti Ukrajinu. Istovremeno se od njih zahtijevalo da raskinu međunarodne ugovore i sporazume koji nisu kompatibilni s trajnom neutralnošću Ukrajine.
-
NestašicaNavala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro"
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
