Mađarska tijekom šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem EU-a želi ostaviti trag i to predsjedništvo želi koristiti na politički način, izjavio je u Budimpešti glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs.
"Namjeravamo ostaviti trag", rekao je Kovacs skupini briselskih dopisnika pozvanih u Budimpeštu u povodu preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja.
"Mi znamo koja su temeljna pravila, načela i zadaće predsjedništva, ali premijer Viktor Orban koristit će predsjedanje na politički način", dodao je Kovacs.
Na pitanje što to konkretno znači, Kovacs je naveo primjer Orbanova posjeta Ukrajini na samom početku predsjedanja.
"Premijer Orban sigurno zna da s ukrajinskim predsjednikom razgovora u svoje ime, ne u ime Vijeća, ali u roku od dva sata sadržaj njihova razgovora bio je dostavljen Vijeću", rekao je Kovacs.
U četvrtak popodne procurila je informacija da će Orban zajedno sa svojim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom otputovati u petak u Moskvu na razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ta informacija još uvijek nije službeno potvrđena.
Upitan je li Orban spreman sastati se s Putinom bez suglasnosti ostalih članica EU-a, Kovacs je u četvrtak rekao: "Ne želimo govoriti o tome unaprijed, nego ćemo vas izvijestiti o tome što se dogodilo."
"Nastojimo da nam mediji i medijske interpretacije ne vode politiku i u tome je možda tajna mađarskog uspjeha", dodao je Kovacs, državni tajnik u mađarskoj vladi zadužen za komunikaciju sa stranim novinarima i glavni glasnogovornik mađarskog predsjedanja.
Na početku svakog rotirajućeg predsjedništva uobičajeno je da u glavni grad države predsjedateljice dođu svi povjerenici Europske komisije. Ovaj put to je izostalo i Komisija bi u Budimpeštu trebala doći tek najesen. Stoga su se pojavile spekulacije da je to odgođeno zbog Orbanova planiranog puta u Moskvu.
Kovacs kaže da je posjet Komisije odgođen zbog toga što nisu uspjeli uskladiti kalendare.
Zabrinutost zbog glasina da Orban ide u Moskvu
Više europskih čelnika izrazilo je zabrinutost zbog medijskih izvješća po kojima Orban ima namjeru u petak u Moskvi susresti se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi BBC.
Orban, čija zemlja trenutačno obnaša dužnost predsjedavajuće EU-a, jedini je čelnik nacionalne vlade u EU-u koji je održao veze s Kremljom nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da Orban nema mandat razgovarati s Rusijom u ime EU-a, dok je poljski premijer Donald Tusk zatražio objašnjenje.
Nekoliko medija objavilo je da Orban ide u Rusiju navodeći svoje izvore. Financial Times piše da su mu jedan mađarski i dva dužnosnika EU-a potvrdili da će se Orban u petak sastati s ruskim predsjednikom. U ponedjeljak, po agenciji France Presse, Orban je obećao "iznenađujuće vijesti s iznenađujućih mjesta".
Mađarski premijer još nije odgovorio na BBC-jev upit za komentar.
U objavi na X-u Michel je napisao: "Rotirajuće predsjedništvo EU-a nema mandat za razgovore s Rusijom u ime EU-a. Europsko vijeće je jasno: Rusija je agresor, Ukrajina je žrtva. Nikakve rasprave o Ukrajini ne mogu se održati bez Ukrajine."
Tusk je upitao: "Glasine o vašem posjetu Moskvi ne mogu biti istinite, Viktore Orbanu, ili mogu?"
Ranije ovog tjedna Orban je posjetio Kijev te rekao da bi se "brzi prekid vatre mogao iskoristiti za ubrzavanje mirovnih pregovora".
Pročitajte i ovo
Prometna nesreća
Automobilom se zabio u lift, intervenirali vatrogasci
Prioriteti mađarskog predsjedanja
Kovacs je istaknuo da su prioriteti mađarskog predsjedanja migracije, mirovni pregovori za okončanje rata u Ukrajini, konkurentnost gospodarstva te pitanja demografije, obitelji, odgoja djece.
Ilegalne migracije predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za Europsku uniju i ulazak ilegalnih migranata mora se zaustaviti ne samo na granicama EU-a nego i europskog kontinenta, rekao je Kovacs.
"Moramo zaustaviti migrante na granicama Europe, ne samo EU-a nego i europskog kontinenta", rekao je Kovacs predstavljajući program mađarskog rotirajućeg predsjedništva skupini briselskih dopisnika.
Istaknuo je da Mađarska u tom može biti model i dobar primjer da je zaštita granice moguća i izvediva.
Rekao je da prihvat migranata nije humanitarno pitanje, nego da je riječ o demografskom problemu i nedostatku radne snage.
"Njemačkom gospodarstvu godišnje nedostaje 300 do 400 tisuća radnika. Stoga nemojte tvrditi da je to humanitarno pitanje, to je pitanje radne snage koje treba primjereno, na zakonit način rješavati", rekao je Kovacs.
Kovacs je ponovio da će mađarsko predsjedništvo djelovati kao "pošteni posrednik", ali da to ne znači da Budimpešta mora odustati od svojih pozicija.
U pogledu pitanja migracija, Kovacs kaže da Mađarska tu nije usamljena, da i poljska vlada ima slično stajalište.
Što se tiče ruskog rata protiv Ukrajine, Kovacs ponavlja teze svoje vlade da je potrebno osigurati prekid vatre i započeti mirovne pregovore.
To je stajalište iznio i mađarski premijer Viktor Orban tijekom svoga nedavnog posjeta Kijevu. Ukrajina i njezini zapadni saveznici smatraju da treba osigurati pravedan mir, povlačenje Rusije s okupiranih teritorija i da bi puki prekid vatre samo omogućio Rusiji predah koji bi iskoristila za pripremu daljnjih osvajanja.
Kovacs kaže da je Mađarska otpočetka smatrala da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, ali da se do mira ne može doći nastavljajući besmisleno krvoproliće.
"Mi pružamo humanitarnu pomoć, zatim logističku pomoć Ukrajincima koji dolaze u Mađarsku i onima koji idu preko Mađarske u zapadnu Europu. Ali mi nikako ne želimo sudjelovati u ratu, ni financijski ni vojno", rekao je Kovacs.
Dodao je da se ta pozicija neće mijenjati zbog medijskog pritiska i političkih optužbi.
Pročitajte i ovo
Jedan od najljepših hrvatskih dvoraca
Bageri rade punom parom: Troškovi su narasli na oko četiri milijuna eura, je li napokon blizu kraj?
Mađarska posljednjih godina ubrzano radi na jačanju svojih oružanih snaga, nabavi oružja i opreme te vodi intenzivnu kampanju kako bi privukla što veći broj dobrovoljaca da se jave na vojnu obuku, čime želi ojačati pričuvni sastav.
Na pitanje kako tumači činjenicu da Mađarska uskraćuje vojnu pomoć Ukrajini, tvrdeći da se zauzima za mir, a istodobno jača svoje obrambene snage, Kovacs je odgovorio da "ako želite mir, morate biti spremni koristiti silu".
Mađarska blokira 6,6 milijardi eura pomoći Ukrajini. Kovacs navodi da su tu sredstva namijenjena za isplatu državama članicama EU-a za oružje i streljivo koje su dostavili Ukrajini i da time Ukrajina ništa ne gubi.
Ponovio je da Ukrajina krši prava mađarske manjine, da stavlja mađarske tvrtke na crne liste.
"To su naši interesi, mi tražimo jamstva da će Ukrajina to poštovati. Postoje crvene linije oko kojih nema kompromisa, a to se odnosi na naše nacionalne interese", rekao je Kovacs.
Govoreći o rezultatima izbora za Europski parlament, na kojima je krajnja desnica u nekoliko zemalja ostvarila veliki uspjeh, Kovacs je optužio centrističke stranke, koje su dogovorile raspodjelu vodećih pozicija u europskim institucijama, da zatvaraju oči pred realnošću.
"Vrijedno je prijezira zaobilaziti talijansku premijerku Giorgiu Meloni i zatvarati oči pred onim što se događa u Francuskoj. Pogrešno je ići protiv dviju velikih zemalja članica", rekao je Kovacs.
Orban pokušava sa svojom strankom Fidesz, koja je izbačena iz Europske pučke stranke, oformiti novi suverenistički klub zastupnika u Europskom parlamentu u koji bi ušle stranke krajnje desnice.
Pročitajte i ovo
"Svjetionik Mediterana"
FOTO/VIDEO Erumpirao vulkan na još jednom talijanskom otoku: Podignuta uzbuna
Mađarski ministar za europske poslove Janos Boka kaže da je na europskim izborima došlo do promjene koja se ne tiče odnosa ljevice i desnice, nego da stranke koje su vodile kampanju za promjene postigle bolje rezultate od onih koje su bile za kontinuitet. "Ta promjena trebala se odraziti i na raspodjelu vodećih dužnosti", rekao je Boka.
Mađarska je već godinama u sukobu s europskim institucijama i većinom ostalih država članica, protiv nje je pokrenut postupak prema članku 7 zbog problema u vladavini prava te su joj blokirana europska sredstva.
Kovacs ističe da u Mađarskoj ne postoji kriza vladavine prava, da je zamrzavanje kohezijskih sredstava političko oružje koje se iz ideoloških razloga koristi protiv nje.