OpenAI je u ponedjeljak podnio zahtjev za inicijalnu javnu ponudu (IPO) povjerljivim putem, čime ulazi u proces koji bi mogao dovesti do jednog od najvažnijih burzovnih izlazaka posljednjih godina, signalizirajući novu fazu za industriju umjetne inteligencije.
OpenAI je na taj način započeo proces koji čuva ključne financijske detalje privatnima, dok regulatori pregledavaju podnesene dokumente. Tvrtka je u izjavi objavljenoj na platformi X izvijestila da je podnijela povjerljivi S-1 obrazac.
"Nedavno smo podnijeli povjerljivi S-1 obrazac. Očekivali smo da će informacija procuriti pa je samo objavljujemo. Još nismo odlučili o vremenu; moglo bi proći neko vrijeme, jer postoje stvari koje želimo učiniti, a koje su vjerojatno lakše u sklopu privatne tvrtke. No, to je kompliciran skup kompromisa i to nam daje mogućnost da ranije izađemo u javnost ako se to pokaže najboljim", stoji u navedenoj objavi OpenAI-ja.
OpenAI-jev put
Za razliku od javne prijave, povjerljive prijave ne otkrivaju odmah prospekt ili financijske informacije investitorima. Predstavnik OpenAI-ja nije odmah odgovorio na upit za komentar, piše portal CNET.
OpenAI, koji je osnovan 2015. godine, stvorili su Elon Musk i trenutni izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman. Musk je napustio upravni odbor 2018. godine, kasnije je tužio Altmana, a taj je slučaj završio u Altmanovu korist u svibnju 2026. godine.
Tvrtka je objavila svoj AI chatbot ChatGPT 2022. godine. Chatbot je brzo privukao stotine milijuna korisnika i gotovo postao sinonim za umjetnu inteligenciju.
Krajnji cilj, zna se - profit
Očekuje se da će investitori ispitati hoće li se Altmanova upozorenja o mogućem AI balonu pokazati točnima. Ako OpenAI dođe na javna tržišta, mogao bi se pridružiti drugim očekivanim ponudama, uključujući one tvrtki SpaceX i Anthropic, koji je glavna konkurencija OpenAI-ju u umjetnoj inteligenciji.
Šira žurba prema IPO-ima odražava napore da se velika ulaganja u umjetnu inteligenciju pretvore u profit, a istovremeno prikupe sredstva za skupi razvoj. Obuka velikih jezičnih modela, upravljanje podatkovnim centrima, nabava čipova i osiguranje energetske infrastrukture zahtijevaju značajna ulaganja.
Javno vlasništvo također bi povećalo transparentnost, regulatorni nadzor i kontrolu profitabilnosti, troškova i budućeg rasta.
