Opasan presedan u Rusiji: Ovime su Putinu odriješili ruke da naredi novu invaziju

Ruski parlament u srijedu je odobrio prijedlog zakona koji predsjedniku Vladimiru Putinu omogućuje da naredi invaziju na strane zemlje.

tri vijesti o kojima se priča Uhićena nakon objave snimke Preokret u slučaju napadnutog Filipinca: Djevojka dvaput privedena, evo što je radila na sudu Teško ubojstvo Sinovi žele da njihova majka ostane u zatvoru: "Bojim se ako izađe. Kad je više ne bude, osjećat ću se sretnije" DIO U KARANTENI Drama na britanskom kruzeru: Izbila zaraza, tisuću putnika zadržano na brodu

Prema tom prijedlogu zakona, Moskvi će biti zakonski dopušteno slati vojnike u inozemstvo kako bi zaštitila ruske građane koji su uhićeni, pod istragom, kojima se sudi ili koje na bilo koji način zlostavljaju strane države, međunarodni sudovi i organizacije čija Rusija nije članica.

"Zapadno pravosuđe pretvorilo se u represivni stroj za obračun s odlukama koje se ne slažu s onima koje nameću europski dužnosnici. U ovim okolnostima važno je učiniti sve kako bismo zaštitili naše građane u inozemstvu", rekao je Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Državne dume.

Putin ima 14 dana da prijedlog zakona potpiše i time ga pretvori u zakon.

Ove godine razne europske obavještajne agencije označile su Rusiju kao izravnu prijetnju Zapadu i NATO-u.

Dužnosnici Europske unije zaduženi za obranu i zastupnici strahuju da bi Kremlj sljedeću godinu ili dvije mogao vidjeti kao idealno vrijeme za testiranje predanosti Zapada vojnom savezu.

Taj će se vremenski okvir zadržati sve dok je Donald Trump u Bijeloj kući, a Europa još nije ojačala svoje vojne kapacitete, prema riječima troje političara Europske unije koji su izravno upoznati s raspravama, a s kojima je POLITICO razgovarao ranije ovog mjeseca.

Moskva je svoju punu invaziju na Ukrajinu 2022. djelomično opravdala potrebom za zaštitom Ukrajinaca koji govore ruski, a koje smatra sunarodnjacima. Kremlj je tvrdio da Kijev godinama krši njihova prava, a i dalje traži ponovno uvođenje ruskog jezika i Ruske pravoslavne Crkve na državnoj razini u Ukrajini kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je mjeseca upozorio da bi baltičke zemlje mogle postati sljedeća meta Moskve ako Ukrajina ne dobije dovoljno potpore - upozorenje koje je Estonija poslije odbacila.