UN-ova inicijativa 'Mreža rješenja za održivi razvoj' objavila je godišnji izvještaj o sreći, uz koji je navedena i ljestvica zemalja ovisno o tome koliko se sretno njihovi građani osjećaju. Lista je sastavljena na temelju Gallupovog globalnog istraživanja u više od 150 država, a ispitanici su imali priliku stupanj vlastite sreće ocijeniti brojkama od 1 do 10.
Pročitajte i ovo
Nema odgovornih
Stručnjak o padu nadstrešnice na kolodvoru: "To je ubojstvo! Napravili su giljotinu, a dokaze skrivaju!"
Auto je pronađen
Policija munjevitom akcijom pronašla vozača koji je pobjegao s mjesta nesreće: Pješak preminuo
Za 2013. godinu ispada da je prosječan Zemljanin svoj život ocijenio s 5.1. Na vrhu ljestvice su Danska (7.693), Norveška (7.655), Švicarska (7.650), Nizozemska (7.512) i Švedska (7.480).
>> VIŠE zarađuju, a NESRETNIJI su! Evo zašto!
Hrvatska je blago iznad svjetskog prosjeka s ocjenom 5.661 i ove se godine nalazi na 58. od 156. mogućih mjesta. U regiji jedino Slovenci i Talijani sebe smatraju sretnijima - Slovenija se nalazi na 44. mjestu uz ocjenu 6.060, a Italija na 45. uz ocjenu 6.021.
Crna Gora je 80. s ocjenom 5.299, a Kosovo 83. s ocjenom 5.222, što je također blago iznad globalnog prosjeka. Srbija i Bosna i Hercegovina dijele 106. i 107. mjesto s ispodprosječniom ocjenom 4.813.
Mađarska je 110. s ocjenom 4.775, a Makedonija 118. s ocjenom 4.574.
Najnesretnijih pet država na svijetu su Ruanda (3.715), Burundi (3.706), Centralnoafrička Republika (3.623), Benin (3.528) i Togo (2.936).
Ratom pogođena Sirija našla se na 148. poziciji s ocjenom 3.892. Najniže plasirana članica Europske unije je Bugarska, koja se s ocjenom 3.981 smjestila na 144. mjesto.
Među Hrvatima sve popularnija Kanada na visokom je šestom mjestu (7.477), dok su Sjedinjene Države na 17. poziciji (7.082).
U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, svijet je mrvicu sretniji, no regionalne su razlike velike. Kao ključni faktori na temelju kojih su ispitanici ocjenjivali svoju sreću navedeni su iznos BDP-a po glavi stanovnika, očekivana životna dob, percepcija korupcije, sloboda odabira načina života, solidarnost sugrađana i prisutnost/odsutnost nekoga na koga se u teškim vremenima može osloniti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook