Njemačka je zatvorila birališta. Tko će postati novi njemački kancelar - Armin Laschet ili Olaf Scholz? Oba su kandidata održala govor, i oba žele biti premijeri.

Galerija


Gotovo je. Nijemci su odlučili, a glasovi se još broje. Na nedjeljnim izborima birali su tko će uskočiti u cipele Angele Merkel, osobe koja je unatoč brojnim svjetskim krizama 16 godina suvereno kormilarila njemačkom i europskom politikom. Ovo su rezultati izlaznih anketa u 22:30:

* SPD - 25,9 posto - 205 mjesta u Bundestagu

* CDU/CSU - 24,3 posto - 195 mjesta u Bundestagu

* Zeleni - 14,5 posto - 115 mjesta u Bundestagu

Tijek događaja pratite u nastavku.

22:27 Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je učvrstila svoju prednost pred demokršćanskom Unijom CDU/CSU na nedjeljnim parlamentarnim izborima, no obje stranke još uvijek ustraju na preuzimanju sastavljanja nove koalicijske vlade.

"Mislim da prema biračima ne bi bilo fer da formiranje vlade preuzme stranka koja je izgubila osam posto u usporedbi s posljednjim izborima", rekao je kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz.

Scholz je time aludirao na velike gubitke Unije CDU/CSU i činjenicu da su na izborima samo SPD, Zeleni i liberali ostvarili dobitke pa da stoga ove tri stranke trebaju i raspravljati o formiranju koalicije.

Glavni kandidat Unije Armin Laschet istodobno smatra da vladu sastavlja ona stranka koja uspije okupiti većinu bez obzira na to raspolaže li najvećim zastupničkim klubom u Bundestagu.

Predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner ponudio je tijekom iste TV rasprave predstavnici Zelenih Annaleni Baerbock pregovore prije same odluke s kojom od dvije najjače stranke će pregovarati.

U obzir dolaze tzv. Jamajka koalicija između demokršćana, liberala i zelenih i tzv. Semafor koalicija (prema stranačkim bojama) koju bi tvorili liberali i zeleni ali pod vodstvom socijaldemokrata.

Očekuje se da bi prvi nepotpuni službeni rezultati mogli biti objavljeni kasnije od očekivanog zbog velikog broja birača koji su svoj glas predali poštanskim putem.

Prema procjenama izlaznost je i ove godine bila oko 77 posto slično kao i na posljednjim izborima

22:02 Armin Laschet iskazao je svoje nezadovoljstvo rezultatima.

"Ne možemo biti zadovoljni ovim rezultatima", rekao je.

Ipak, na pitanje o vlastitoj političkoj budućnosti tijekom debate s drugim čelnicima, Laschet je bio odlučan da će biti ključna osoba u razgovorima o formiranju koalicijske vlade.

"Namjeravam voditi istražne razgovore kao predsjednik stranke", istaknuo je, prenosi BBC.

On je trenutno predsjednik CDU-a i premijer savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija (NRW). Ranije je govorio da će podnijeti ostavku na mjesto premijera NRW-a štogod se dogodi na ovim izborima, ali danas nije komentirao tu izjavu.

21:38 Povjesničarka Helene von Bismarck na Twitteru je komentirala aktualne izbore.

"Rano je za reći koju će koaliciju Njemačka dobiti. No, dvije stvari su već jasne i smatram ih važnima nakon koronakrize: najveća izlaznost i nikakva dobit za ekstremiste. Naša demokracija radi i djeluje na centru. Trenutno mi je to najvažnije."

21:13 Kada se usporede prethodni izbori, stranke lijevog centra trenutno bolje stoje. SPD bolji je za 5,2, a Zeleni za 5,4 posto u odnosu na prethodne izbore. Merkelina stranka, to jest CDU/CSU zasad je lošija za 8,4 posto, piše DW.

21:07 Kandidati za nove kancelare trenutno sudjeluju na okrugom stolu "Elefantenrunde", tradicijska debata koja se vodi nekoliko sati nakon zatvaranja birališta na glavnim njemačkim televizijskim kanalima.

20:23 "Mi smo ostvarili dobar rezultat na izborima i to je nalog birača za SPD", rekao je socijaldemokratski kancelarski kandidat Olaf Scholz. On je izrazio zadovoljstvo što je SPD ostvario osjetno bolji rezultat od očekivanog i poboljšao svoje pozicije u usporedbi s prošlim izborima.

I kancelarski kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet je usprkos uvjerljivom gubitku glasova u usporedbi s posljednjim izborima najavio sastavljanje vlade pod vodstvom demokršćana.

"Ja ću poduzeti sve da se ostvari vlada pod vodstvom Unije CDU/CSU", rekao je Laschet i najavio kako teži koaliciji s liberalima i zelenima.

19:50 Reporterka i komentatorica Nove TV Ivana Petrović javila se iz Berlina gdje prati parlamentarne izbore. "Nijemce čeka luda izborna noć", komentirala je. Rezultati pokazuju upravo ono što su Nijemci govorili - žele i stabilnost i promjenu. "Što se tiče vladajuće stranke kancelarke Merkel - ovo je njihov najlošiji rezultat od 1949. godine", rekla je Petrović.

U odnosu na prošle izbore pali su za 8,7 posto, dok je SPD porastao za malo više od pet posto. "Iako socijalisti imaju bolji koalicijski potencijal, za nikoga s ovih pozicija ne možemo reći da čvrsto drži uzde i karte u sastavljanju nove moguće koalicijske vlade", dodala je.

Iznenađenje izbora su Zeleni. Osvojili su gotovo 15 posto glasova. Njihova čelnica rekla je u govoru da su ovo "izbori generacije", izniman uspjeh stranke.

Presuditi bi u ovoj priči mogli liberali jer mogu koalirati i s CDU/CSU i SPD-om. Tijekom kampanje su već rekli da bi voljeli koaliciju s CDU/CSU-om.

Stranka Linke trenutno je na granici - pet posto i pitanje je hoće li biti potencijalna parlamentarna stranka. "S ovih pozicija su moguće sve koalicije", zaključila je Petrović.

"Ovo će jako dugo trajati. Prvo stranke analiziraju rezultate izbora, onda ispituju teren pa tek idu u pregovore sa mogućim koalicijskim partnerima", objasnila je.

Mnogi kažu da bi cijeli proces mogao trajati do Božića, a neki predviđaju i do Uskrsa.

19:35 Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu komentirao je u Dnevniku Nove TV izlazne ankete, ali i značaj Angele Merkel u međunarodnoj politici.

"Sa sigurnošću možemo reći da u 20. stoljeću u Europi nije bilo većeg političara od Angele Merkel. Prema tome, nije obilježila samo Njemačku nego i Europu", rekao je. 

Cijelu analizu čitajte ovdje.

18:00 Zatvorila su se birališta u Njemačkoj. Prema prvim izlaznim anketema CDU/CSU osvojio je 24,6 posto, SPD 25,2 posto, Zeleni su osvojili 14,3, stranka FDP 11,6 posto, i AfD 10,8 posto. Sonstige je prema izlaznim anketama osvojio 8,5 posto, a Linke pet posto, piše DW.

Angela Merkel - 9 S njom u mirovinu odlazi čitava era i već se govori o razdoblju prije i poslije Merkel: ''Za mene je uvijek bila Angie. Bit će čudno odabrati nekog drugog''

Greta Thunberg Greta Thunberg predvodila veliki prosvjed za klimu u Njemačkoj uoči izbora: "Ovdje smo, glasni smo, zato što vi izdajete našu budućnost"

Tako bi prema prvim anketama CDU/CSU u Bundestagu trebao zauzeti 198 mjesta, SPD 200, a Zeleni 113. Zatim AfD 86, a FDP 92. Linke 40 mjesta, dok bi SSW dobio jedno mjesto.

Koalicija Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) koalicija je desnog centra. Ako oni pobijede na izborima novi kancelar postat će konzervativac Armin Laschet.

Ako pak na izborima pobijedi Socijaldemokratska stranka (SPD), Njemačkom će "vladati" umjereni ljevičar Olaf Scholz.

Iz Zelenih, treća kandidatkinja za kancelarku Njemačke jest Annalena Baerbock.

Postoji nekoliko mogućnosti u Bundestagu.

Uspije li Laschetov blok CDU/CSU-a postići vodstvo, onda će to vjerojatno biti koalicija desnog centra. U slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla malo ili snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o tome koga Scholz odabere za svoje koalicijske partnere. Druga je mogućnost da Njemačka nastavi svoju sadašnju "veliku koaliciju" SPD -a i CDU/CSU -a.

16:35 Na općim izborima u Njemačkoj u nedjelju izlaznost do 14 sati je iznosila 36,5 posto što je 4,6 posto manje nego prije četiri godine ali Državno izborno povjerenstvo očekuje veću izlaznost zbog mnogo većeg broja građana koji su svoj glas poslali poštom.

2017. je izlaznost iznosila 76,2 posto od čega je 28,6 posto glasalo dopisno putem pošte. Ove godine se zbog pandemijskih mjera očekuje još veći udio takvih birača, preko 40 posto, pa se očekuje da će i ukupna izlaznost biti veće nego 2017.

Građani biraju 20. saziv Bundestaga, a u saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg – Zapadno Pomorje biraju se i pokrajinski parlamenti.

Na izborima pravo glasa ima oko 60,4 milijuna Nijemaca, što je gotovo milijun birača manje nego prije četiri godine na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. Oko 2,8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

Njemačka je podijeljena na 299 izborne jedinice od čega ih je najviše u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni – Vestfaliji (64) a najmanje u saveznoj pokrajini-gradu Bremenu (2).

Ove godine se zbog pandemijskih uvjeta očekuje i rekordan broj glasača koji su svoj glas predali pismenim putem. Njihov broj je u stalnom porastu posljednjih godina a na izborima 2017. je pismenim putem glasalo 28,6 posto birača.

Dvadeseti saziv Bundestaga bi mogao biti i najveći do sada. Broj zastupnika je također u stalnom porastu a u aktualnom sazivu iznosi 709. Minimalno u Bundestagu može biti 598 zastupnika, ali njihov broj raste zahvaljujući kompliciranom izbornom sustavu i tzv. višak mandata nastaje kada u izbornoj jedinici kandidat stranke dobije više direktnih glasova nego stranka kojoj pripada.

Izlaznost birača je od osamdesetih godina, kada je bila gotovo 90 posto, u konstantnom padu. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2017. ona je iznosila 76,2 posto. Prvi podaci o izlaznosti bit će objavljeni nešto iza 15 sati.

Odmah nakon središnje informativne emisije javnog servisa ARD u 20 sati se održava i tradicionalna TV rasprava na kojoj sudjeluju predstavnici svih stranaka zastupljenih u Bundestagu. Tijekom ove rasprave često se postavljaju temelji i za buduće koalicijske pregovore.

Jasmina Bojić o njemačkom parlamentu - 4 Oči uprte u Njemačku, no što oni biraju danas? Svaki građanin daje dva glasa, imaju 299 izbornih jedinica, ali i jednu specifičnost

Zoran Kurelić Prve reakcije na tijesne izbore u Njemačkoj: "Govor Scholza je bio pobjednički, a CDU je imao nekakvu komemoraciju"

Očekuje se da će nakon ovih izbora formiranje koalicija biti izuzetno teško. Bez obzira na to koja od stranaka osvoji najviše glasova, bit će najvjerojatnije potrebna koalicija triju stranaka. Trenutno su u opciji koalicije stranaka Zeleni i FDP (liberali) ili s Unijom ili sa SPD-om na čelu.

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja instituta Allensbach za dnevnik FAZ, Unija CDU/CSU s kancelarskim kandidatom Arminom Laschetom je smanjila vodstvo SPD-a socijaldemokratskog kandidata Olafa Scholza na samo jedan posto.

Prema većini ispitivanja, SPD može očekivati podršku između 25 i 27 posto glasača dok bi Uniju biralo između 22 i 25 posto. Na trećem mjestu se nalazi stranka Zeleni s 15-17 posto, iza koje slijede AfD i FDP s po 11 posto glasova. Stranka Ljevica može očekivati između šest i sedam posto.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju