Galerija
Izbori za Europski parlament, na kojima će tijekom četiri dana glasati oko 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a, započinju u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasuje.
Izlazeći iz pandemije COVID-19 s prigušenim gospodarskim rastom, šokirana ratom u Ukrajini, boreći se s rastućom imigracijom i pokušavajući se suočiti s opasnostima koje donose klimatske promjene, Europska unija ulazi u ove izbori prepuna neizvjesnosti o putu koji slijedi.
Riječ je također o prvim izborima otkako je Velika Britanija postala jedina zemlja koja je formalno napustila Europsku uniju, 2020. godine.
Pročitajte i ovo
Ako su predizborna predviđanja točna, krajnje desne stranke ovoga će puta proći bolje nego ikada prije, potencijalno utječući na sve politike EU-a, od migracija i klime do izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije.
Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj koje je naručila televizijska kuća Euronews pokazuje da bi krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa mogla osvojiti 8 od 31 mjesta u Europskom parlamentu.
Ako bi se dobar rezultat krajnje desne stranke u Nizozemskoj ponovio i u drugim zemljama, one bi zajedno mogle osvojiti desetke novih mjesta u parlamentu, koji ima ovlasti mijenjati i blokirati zakonodavstvo EU-a.
Nakon Nizozemske, u petak se glasa u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana: 7. i 8. lipnja odnosno od 8. i 9. lipnja.
U ostatku EU-a izbori će se održati u nedjelju, 9. lipnja.
Pročitajte i ovo
Nakon što se glasovi prebroje i političari izaberu na svoja mjesta u Europskom parlamentu, političke stranke formirat će različite paneuropske skupine.
Europska pučka stranka desnog centra (EPP) najveća je takva skupina u posljednjih 25 godina, iako nijedna skupina nikada nije imala parlamentarnu većinu.
Drugi trenutni blokovi su socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D); liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew); ekološki Zeleni; krajnje desni Identitet i demokracija (ID), zatim manje radikalna, ali nacionalistička desnica Europski konzervativci i reformisti (ECR), te radikalna socijalistička skupina, Ljevica. Tu su i nesvrstane stranke i neovisni zastupnici.
Nakon što budu objavljeni rezultati i novi parlament počne poprimati oblik, čelnici EU-a okupit će se na neformalnom summitu kako bi započeli proces odabira novog predsjednika Europske komisije, najmoćnije izvršne pozicije u EU-u.
Pročitajte i ovo
Sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen traži drugi mandat. Kako bi osigurala mjesto predsjednice, Von der Leyen mora dobiti potporu kvalificirane većine čelnika EU-a, a zatim Europski parlament mora odobriti njezinu nominaciju većinom glasova.
Godine 2019. Von der Leyen je odobrena s razlikom od samo devet glasova. S očekivanim rastom stranaka krajnje desnice u parlamentu, ona bi se ovaj put mogla suočiti s još težim izazovom kako zadržati svoj posao.
Pročitajte i ovo
