Obilne kiše i poplave pogodile su dijelove Indije posljednjih tjedana, a zbog čega su poginuli deseci ljudi dok su još tisuće raseljene.
Poplave nisu neuobičajene u Indiji ili južnoj Aziji u ovo doba godine kada regija prima većinu svojih oborina, ali klimatske promjene učinile su monsunske kiše nestalnijima, s masivnim oborinama u kratkom vremenskom razdoblju nakon kojih su uslijedila produljena sušna razdoblja.
Sada znanstvenici kažu da vrsta oluje, poznata kao atmosferska rijeka, pogoršava stvari znatnim povećanjem vlage zbog globalnog zatopljenja.
Također poznate kao "leteće rijeke", ove oluje su ogromne, nevidljive vrpce ili trake vodene pare koje se rađaju u toplim oceanima dok morska voda isparava.
Što su atmosferske rijeke?
Vodena para tvori traku ili stup u nižim dijelovima atmosfere koji se kreću od tropskih područja prema hladnijim geografskim širinama i padaju kao kiša ili snijeg, a dovoljno su razorni da izazovu poplave ili smrtonosne lavine, piše BBC.
Ove "rijeke na nebu" nose oko 90 posto ukupne vodene pare koja se kreće preko srednjih geografskih širina Zemlje i, u prosjeku, imaju oko dva puta veći protok od Amazone, najveće svjetske rijeke po količini ispuštene vode .
Kako se Zemlja brže zagrijava, znanstvenici kažu da su te atmosferske rijeke postale duže, šire i intenzivnije, dovodeći stotine milijuna ljudi diljem svijeta u opasnost od poplava.
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature 2023. pokazala je da su se ukupno 574 atmosferske rijeke dogodile u sezoni monsuna u Indiji između 1951. i 2020., a učestalost takvih ekstremnih vremenskih događaja s vremenom se povećavala. U posljednja dva desetljeća, gotovo 80 posto najtežih atmosferskih rijeka uzrokovalo je poplave u Indiji.
Tim znanstvenika s Indijskog instituta za tehnologiju (IIT) i Sveučilišta u Kaliforniji, koji su bili uključeni u studiju, također je otkrio da je sedam od 10 najtežih indijskih poplava u monsunskim sezonama između 1985. i 2020. bilo povezano s atmosferskim rijekama. Studija kaže da se isparavanje iz Indijskog oceana značajno povećalo u posljednjim desetljećima, a učestalost atmosferskih rijeka i poplava uzrokovanih njima nedavno se povećala kako se klima zagrijavala.
Prosječna atmosferska rijeka duga je oko 2000 kilometara, široka 500 kilometara i duboka gotovo tri kilometra iako sada postaju sve šire i duže, s nekima duljima od 5000 kilometara. No, ipak su nevidljive ljudskom oku, a može ih se vidjeti pomoću infracrvenih i mikrovalnih frekvencija.
Pročitajte i ovo
Važan fenomen
Meteorolozi u drugim regijama uspjeli su također povezati nekoliko nedavnih velikih poplava s atmosferskim rijekama. U travnju 2023. Irak, Iran, Kuvajt i Jordan su svi bili pogođeni katastrofalnim poplavama nakon intenzivne grmljavine, tuče i iznimnih oborina. Meteorolozi su kasnije otkrili da je nebo diljem regije nosilo rekordnu količinu vlage, nadmašivši sličan događaj iz 2005. godine.
Dva mjeseca kasnije, Čile je pogodilo 500 mm kiše u samo tri dana - nebo je izbacilo toliko vode da je također otopilo snijeg na nekim dijelovima planine Anda, uzrokujući ogromne poplave koje su uništile ceste, mostove i zalihe vode. Godinu dana ranije dijelove Australije pogodilo je ono što su političari nazvali "kišnom bombom", pri čemu je više od 20 ljudi ubijeno, a tisuće su evakuirane.
Pročitajte i ovo
S obzirom na rizike od katastrofalnih poplava i klizišta koje mogu izazvati, atmosferske rijeke su kategorizirane u pet tipova na temelju njihove veličine i snage - baš kao i uragani. Ipak, nisu svi štetni, osobito ako su niskog intenziteta. Neki mogu biti korisni ako slete na mjesta koja su patila od dugotrajnih suša, ali ovaj fenomen je važan podsjetnik na ubrzano zagrijavanje atmosfere koja sadrži mnogo više vlage nego u prošlosti.
