NATO preoblikuje obranu svojeg istočnog krila sustavom temeljenim na naprednim tehnologijama i koji povezuje umjetnu inteligenciju, bespilotne letjelice, satelite, senzore i konvencionalne vojne snage. Cilj je što ranije otkriti ruski napad i zaustaviti protivnika prije nego što prodre dublje na saveznički teritorij.
Inicijativa za odvraćanje na istočnom krilu (EFDI) temelji se na načelu "odvraćanja uskraćivanjem", strategiji čiji je cilj spriječiti agresiju, a ne samo naknadno odgovoriti na nju. Dokumenti koje je pribavio njemački list BILD, navode Rusiju kao protivnika protiv kojega je ta inicijativa usmjerena.
Mreža koja nadograđuje, a ne mijenja temelje
Projekt bi trebao stvoriti digitalnu "mrežu uništenja" (engl. Kill Web) koja povezuje informacije diljem istočnog krila NATO-a, koje se danas proteže od Finske preko baltičkih država i Poljske do Rumunjske. Granica uključuje i Bjelorusiju, koja je saveznik Rusije. Mreža bi povezivala satelite, bespilotne letjelice, radare, kamere i zemaljske senzore.
Konvencionalno naoružanje i dalje ostaje temelj obrane. Tenkovi, topništvo, borbeni zrakoplovi i vojnici nastavit će činiti okosnicu NATO-ovih vojnih sposobnosti, uključujući tenkove Leopard 2, tenkove M1 Abrams, raketne sustave HIMARS i borbene zrakoplove F-35. Međutim, EFDI uvodi dodatni sloj obrane čija je svrha otkrivanje prijetnji, usporavanje napada i očuvanje borbene snage.
"EFDI ne zamjenjuje tenkove, topništvo, borbene zrakoplove ili vojnike. Osmišljen je kako bi pomogao očuvati njihovu borbenu snagu i zapovjednicima pružio više vremena i prednost pri donošenju odluka", rekao je bojnik Matt Blubaugh, glasnogovornik Zapovjedništva kopnenih snaga SAD-a za Europu i Afriku, prenosi portal Business Insider.
Umjetna inteligencija trebala bi ubrzati protok informacija između senzora, zapovjednika i oružnih sustava. Podaci iz savezničkih izvora brzo bi se objedinjavali u jedinstvenu operativnu sliku. Sustavi umjetne inteligencije pritom bi pomagali zapovjednicima NATO-a u odabiru najprikladnijeg oružja za određene ciljeve.
(AI) Tehnologija u središtu sustava
Očekuje se da će Maven Smart System američke tvrtke Palantir služiti kao središnja AI komponenta EFDI-ja, obrađujući podatke prikupljene senzorima. Arhitektura bi trebala uključivati i sposobnosti američkih tvrtki RTX, Lockheed Martin i Boeing, njemačke tvrtke Rheinmetall, švedske tvrtke Saab, kao i presretač bespilotnih letjelica Merops s umjetnom inteligencijom američke tvrtke Perennial Autonomy.
NATO-ov koncept sažet je u tri koraka: "Prvo vidi. Prvi odluči. Prvi udari." Ako bi bespilotna letjelica otkrila oklopnu formaciju, podaci bi se mogli usporediti sa satelitskim snimkama, radarskim podacima i informacijama zemaljskih senzora prije nego što zapovjednici odaberu oružje za protuudar, uključujući bespilotne letjelice, topništvo ili raketne sustave.
Bojište kojim upravljaju strojevi
NATO predviđa da bi besposadni sustavi ostvarili prvi obrambeni kontakt s napadačkim snagama. Bespilotne letjelice, kopneni roboti i autonomne platforme djelovali bi u prednjim područjima, preuzimajući početni pritisak i dajući ljudskim snagama dodatno vrijeme za rakciju.
"EFDI nam daje vrijeme i jasnoću, ali na kraju krajeva, za osiguravanje i držanje teritorija i dalje su potrebni vojnici, tenkovi i zrakoplovi", rekao je Blubaugh.
Rat u Ukrajini utjecao je na razvoj navewdene inicijative. NATO primjenjuje iskustva ukrajinskog bojišta, gdje su jeftine bespilotne letjelice, robotski sustavi i senzori postali važni alati. Te tehnologije trebale bi nadopuniti postojeće oružje i pomoći u smanjenju ruske prednosti u broju vojnika i sposobnosti brzog napredovanja neprijateljskih snaga.
