Među kandidatima na općinskim izborima u BiH i osuđeni ratni zločinci

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Branko Petrić izjavio je kako je sve spremno za provedbu izbora. 'Pozivamo birače da u nedjelju izađu na izbore i ne obaziru se na bilo kakve pritiske. Tko ne glasuje neće imati pravo kritizirati vlast', kazao je Petrić na konferenciji za novinstvo u Sarajevu.

Pročitajte i ovo A što se tiče BiH... Izvješće EU komisije: Strateški smjer Srbije je upitan Mjesec dana psihoze Zbog bombaških prijetnji tresu se u susjedstvu: "Na terenu specijalni policijski timovi, nastavni proces je ugrožen"

>> Dodik za pokretanje inicijative za ukidanjem oružanih snaga u BiH

Nešto više od tri milijuna i 140 tisuća registriranih birača će na 5100 glasačkih mjesta odlučivati o sastavu lokalnih vlasti u 139 općina, skupštini grada Banje Luke te skupštini distrikta Brčko. Ove godine lokalnih izbora neće biti jedino u Mostaru, jer su izborna pravila koja su ranije bila na snazi u tom gradu, odlukom Ustavnog suda BiH, proglašena protuustavnim, a političke stranke koje su tamo na vlasti nisu uspjele postići dogovor o njihovim izmjenama.

Tijek glasovanja i prebrojavanje listića nadzirat će nešto manje od tisuću i 400 promatrača iz zemlje i inozemstva. Sudjelovanje na izborima ove je godine prijavio rekordan broj od 84 političke stranke koje su istaknule više od 30 tisuća kandidata.

Koga će izabrati Bošnjaci?

Analitičari procjenjuju kako će se najzanimljivija izborna utrka voditi u općinama s većinskim bošnjačkim stanovništvom s obzirom da se tamo po prvi puta za naklonost birača na toj razini natječe Savez za bolju budućnost (SBB), stranka koju je prije nepune tri godine osnovao medijski tajkun Fahrudin Radončić. SBB se po prvi puta natjecao na općim izborima održanim 2010. godine osvojivši agresivnom populističkom kampanjom poziciju treće po jakosti bošnjačke političke stranke. Radončić se sada, pod izbornim sloganom 'Dosta je bilo 17 godina loše vlasti', svim silama upinje da od Stranke demokratske akcije (SDA), ali i od Socijaldemokratske partije (SDP) s kojom je u savezništvu, preotme što veći broj općina.

Opredjeljenje bošnjačkog političkog tijela na nedjeljnim izborima moglo bi biti od presudnog značenja i za donošenje odluke o tome kako će izgledati buduće vladajuće koalicije u Federaciji BiH ali i na državnoj razini gdje, zbog sukoba između SDP-a i SBB-a s jedne te SDA s druge strane, već mjesecima nema jasno definirane vladajuće većine.

U analizama predizborne kampanje koje su radile neke nevladine udruge istaknuto je kako su upravo zbog tih problema cijelo vrijeme kampanjom dominirale globalne političke teme, dok su pitanja od lokalnog značenja uglavnom zanemarivana.

Bez konkretnih programa

Prema rezultatima istraživanja udruge Centri civilnih inicijativa (CCI), tek je 30 posto kandidata za načelnike i samo 20 posto političkih stranaka potencijalnim biračima izložilo konkretne programe vezane za funkcioniranje općina u kojima žive. Ocjena analize, provedene u 14 općina, je da su kandidati i stranke nastavili s praksom neodgovornog ponašanja prema biračima.

'Posebice zabrinjava činjenica da je samo 14 posto obećanja usklađeno s očekivanjima građana, tako da je jasno da stranke i kandidati i dalje ne znaju što su prioriteti građana', kaže Igor Cocić, menadžer CCI. U SIP-u ipak ocjenjuju kako je izborna kampanja protekla u razmjerno korektnom ozračju, uz konstataciju kako je tek sporadično zabilježeno kršenje propisanih pravila.

Nepravilnosti su pak otkrivene pri utvrđivanju konačnog biračkog popisa. Predsjednik SIP-a Petrić je kazao kako je utvrđeno da je bilo zloporabe osobnih dokumenata izbjeglih i prognanih osoba koje su drugi odjavljivali s njihovih adresa stanovanja u BiH i prijavljivali ih u inozemstvu pa se u tim slučajevima pokazalo kako bi iste osobe teorijski mogle glasovati po dva puta. SIP je stoga odbio prijavu za glasovanje putem pošte za oko 1.600 osoba, a takve je slučajeve proslijedio policiji radi daljnje istrage.

Specifični izbori

Specifičnost ovogodišnjih općinskih izbora u BiH je i to što će se na njima po prvi puta nakon rata natjecati osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine. Za vijećnike u općinkom vijeću Bosanskog Šamca tako se natječu Simo Zarić i Blagoje Simić, koje je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na šest odnosno petnaest godina zatvora proglasivši ih odgovornima za masovne progone i ubojstva Hrvata i Bošnjaka s područja te općine.

U Zvorniku se pak na popisima kandidata našao Branko Grujić, koji je zbog ratnih zločina nad Bošnjacima te iste općine osuđen na šest godina zatvora na sudu u Beogradu. Povratak ratnih zločinaca na vlast u BiH moguć je zbog nedorečenih odredbi izbornog zakona koje kandidiranje priječe samo onim osobama koje su na izdržavanju kazne ili se pak u statusu bjegunaca od pravde.

'To je tako ne samo u izbornom zakonu nego i u ustavu, a mi samo provodimo zakon', bio je komentar s tim u vezi predsjednika SIP-a Petrića. SIP bi prve preliminarne rezultate općinskih izbora trebao početi objavljivati od nedjelje u ponoć. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook