U izvještaju se ukazuje i na podmićivanje poreznih službenika, pojedinaca u sudovima i učestalost korumpiranja carinskih službi.
Pročitajte i ovo
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija kaže da su podaci iz istraživanja zabrinjavajući jer pokazuju više negativnih trendova u odnosu na većinu država koje su navedene u istraživanju.
- Zaključak koji bi se na prvu ruku mogao izvući iz tih podataka jeste da firme moraju da korumpiraju češće, ali da su u pitanju manji iznosi nego što su bili prije nekoliko godina", kaže on.
Nenadić smatra i da bi se državni organi trebali ozbiljno zamisliti o tome koliko je antikorupcijska politika efikasna.
Prema njegovom mišljenju, da bi se situacija promijenila, prvi korak je bespogovorno poštovanje antikorupcijskih propisa. Uz to, treba izgraditi i dodatne mehanizme u borbi protiv korupcije, a na osnovu iskustava drugih zemalja koje su se suočavale sa sličnim problemima.
Jedini pozitivan pomak je manji iznos novca koji firme daju za korumpiranje - Trebalo bi dati priliku, i građanima i privrednicima, da, kada se suoče s korupcijom kod javnih službenika, imaju siguran način da to prijave i da mogu da se uzdaju u to da će postojati neko, u okviru mehanizama državne uprave ili nezavisnih državnih organa, ko će te navode ispitati", kaže Nenadić.
Izvještaj obuhvaća 26 bivših socijalističkih zemalja, Tursku i pet zemalja Zapadne Evrope, a SB zaključuje da je korupcija u padu, ali da su neophodne reforme kako bi pozitivan trend bio nastavljen.
Predsjednica Savjeta za borbu protiv korupcije Verica Barać optužila je Vladu i Skupštinu Srbije da su glavni krivci za ocjenu Svjetske banke da je korupcija veoma raširena u Srbiji.
Kao jedan od primjera Veric Barać navodi to što Skupština već godinama izglasava državni budžet za jednu godinu bez usvajanja završnog računa za prethodnu.
