Mogu li teroristi kemijskim oružjem napasti Europu?

O novogodišnjem napadu u Istanbulu i potencijalnim kemijskim napadima u Europi, razgovarali smo s politologom i stručnjakom za Bliski istok Vedranom Obućinom.

Pročitajte i ovo Uhićen je Cure detalji zvjerstva u policijskoj postaji: Napad proglašen terorizmom, pogledajte što je maloljetnik radio prije suludog čina Detalji napada Ivana Petrović o terorističkom napadu u Turskoj i tko bi mogao biti odgovoran

''Prema cilju napada u Istanbulu, vidjeli smo do sada da ako je napad izvela kurdska formacija, radi se isključivo o napadu na sigurnosne snage, policiju ili vojsku i simbole države, oni ne napadaju narod. Dok je napad u novogodišnjoj noći pun simbolike - napada se noćni klub koji se smatra zapadnim oblikom dekadencije u muslimanskom društvu i samim time nosi poruku. Dogodilo se na tom mjestu i to za vrijeme proslave Nove godine koja se tradicijski ne slavi u muslimanskom svijetu, s obzirom na kalendar'', rekao je Obućina u razgovoru za Dnevnik.hr.

Napadi terorista u Turskoj su sve češći, međutim oni se odvijaju iz dva smjera. Jedan je kurdska borba za neovisnost, a druga je terorizam koji provodi ISIL.

''Ovdje imamo dvije potpuno različite borbe. Jedna je kurdska, druga je terorizam kao takav. S jedne strane radi se o nacionalnoj ideji, pokušaja nastanka kurdske države, a s druge je strane terorizam koji ima mogućnost prelijevanja iz Sirije u Tursku, ali prije svega radi se o turskim simpatizerima, ćelijama unutar same turske države'', rekao je Obućina napominjući kako je situacija u Turskoj posebna i stoga se mora promatrati drugačije od primjera u bližoj povijesti u kojima su teroristi preuzimali teritorij u primjerice Siriji i Iraku.

Veoma je izgledno, kaže, da će se napadi nastaviti i u ovoj godini i to jednakom žestinom. ''Turska je sigurnosno nestabilna država, ali opet moramo uzeti u obzir da će ti napadi u pravilu biti u Ankari i Istanbulu i da će se napadati nešto što je prozapadno kada je riječ o teroristima ISIL-a, odnosno simboli države kada je riječ o kurdskim formacijama'', napominje.

Situacija u Turskoj uvelike će ovisiti o zbivanjima u Siriji. ''Ako u Siriji Kurdi budu jedni od pregovarača u boljoj poziciji, i u Turskoj će biti jači. Također treba uzeti u obzir da je Turska izgubila svoje interese u Alepu i pitanje je što će biti sa svim tim oporbenim borcima kojima je Turska davala svoju potporu. Turci sada grozničavo traže tampon zonu na svojoj granici i tražit će da ti pobunjenici ne uđu u Tursku. Ali ako u tome ne uspiju, možemo očekivati mnogo militanata koji će ući u Tursku'', smatra Obućina.

Iako članica NATO-a, Turska se ne može previše osloniti na taj savez. ''Mislim da je NATO ovdje dosta zakazao. Turska nema dobre odnose s Amerikancima, a i pasivizirala se uloga NATO-a. Prema najavama novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, to će se nastaviti. NATO bi trebao među sobom redefinirati odnos prema Turskoj, s obzirom na to da je Turska unilateralno ušla u sukob u Siriji, a NATO je bio izričit u tome da to nije napad NATO-a. Savez nije ujedinjen u toj priči. Različite države različito pristupaju tom pitanju. Ne vidim da će u skorijoj budućnosti NATO imati ikakve uloge kao savez, već dapače, da će se preispitivati turski odnos prema tom savezu. U Turskoj je i dalje izvanredno stanje i samim time sigurnosne snage imaju veću slobodu djelovanja, pri čemu odluke samog saveza mogu biti samo savjetodavne. Definitivno se neće dogoditi da se Turska pozove na članak 5. To je samo jednom u povijesti bilo pozvano kada je bio napad na SAD. Sada se možemo pitati je li ta kolektivna sigurnost temelj tog saveza i kako on funkcionira'', kaže Obućina.

Kemijski napadi terorista

Terorizam nije prijetnja samo Turskoj. Europske države već su odavno svjesne toga da su teroristički napadi nešto što se događa. No, kako umanjiti njihovu štetu, naročito ako već postoje naznake da u rukama teroristi mogu imati i kemijsko oružje.

Nakon što je u Maroku otkriveno da teroristi imaju kemijsko oružje, britanski ministar za sigurnost spominje i mogućnost kemijskih napada u Europi. Naime, marokanske vlasti razbile su ćeliju koja je imala toksične kemikalije i biološke supstance te veliku zalihu umjetnog gnojiva. Pronađene supstance mogle su se iskoristiti za proizvodnju eksploziva u kućnoj radinosti i mogle su biti pretvorene u opasan otrov. Koliko je izgledno da se takav napad dogodi u Europi?

''Ta mogućnost uvijek postoji i trebalo bi pretpostaviti da teroristi imaju obrazovnu i tehnološku sposobnost rukovanja takvim oružjem. Na crnom se tržištu može puno toga pronaći, to nije nemoguće, ali trenutačno sada to nije primarni oblik ugroze'', rekao je Obućina.

Iako nije poznato da su do sada kod terorista u Europi pronađeni pripravci za kemijske napade, izjave britanskog ministra mogu, smatra Obućina, služiti za bolju pripremljenost, odnosno dati naglasak smjeru kojem bi se trebalo okrenuti po pitanju sigurnosti.

''Kada govorimo o kemijskom oružju, postoje standardi osiguranja. Poanta u svim tim pripremama jest da do napada ne dođe. Preventiva je okosnica upravljanja sigurnosnim politikama. Kad se nešto dogodi, možete samo raditi sanaciju. Naglasak je uvijek na prevenciji'', zaključuje Obućina.