Kardinal Vinko Puljić, koji je u utorak napunio 75. godina, potvrdio je kako će papi Franji sukladno ustaljenoj praksi sada ponuditi ostavku kao vrhbosanski nadbiskup, no neće prestati djelovati šireći vjeru i zalagati se za pravdu i jednakopravnost Hrvata u BiH.

Galerija


"Moje je dati Papi svoju ostavku, a što će on učiniti, to stvarno ne znam", rekao je kardinal Vinko Puljić u intervjuu za katolički portal nedjelja.ba te dodao kako će poslušati što god Sveti Otac odluči.

Vezani članci Papa Franjo Papa Franjo obratio se vjernicima: ''Neka ovo bude prilika za sve da otkriju obitelj kao kolijevku života i izvor mira'' Slika nije dostupna BRUTALNO UBIJEN - Izazvao je bijes najkonzervativnijih krugova

Ranije ove godine papa Franjo postavio je vojnog ordinarija Tomu Vukšića za vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora, a generacijsku smjenu unutar katoličke crkve u BiH nastavio je i postavljenjem Petra Palića za mostarsko-duvanjskog biskupa.

Raniji hvarski biskup novu bi dužnost u Mostaru od 76-godišnjeg Ratka Perića trebao preuzeti 13. rujna.

''Crkva u BiH pred izazovom''

Kardinal Puljić rekao je da je Crkva u BiH sada pred izazovom prilagodbe novim zahtjevima vremena, a to znači i njezin unutarnji preustroj. Objasnio je kako to znači da svećenici moraju pokazati hrabrost i sposobnost očuvati evanđeoski duh, a vjernici moraju pokazati kako su oni ti koji istinski žive vjeru i prenose je na nova pokoljenja.

"Moramo biti prepoznatljiva crkva", istaknuo je kardinal Puljić.

Na izravno pitanje kako u tim promjenama vidi različite zamisli o tome što bi sada trebali činiti Hrvati katolici i trebaju li se oni "nakon što su izgubili Bosnu koncentrirati na Hercegovinu", kardinal Puljić kategorično je odgovorio kako to promoviraju politike "sklone nepravdi".

Takav koncept značio bi svođenje Hrvata na život u etničkim enklavama i označio bi još jedno ozakonjenje ratnih nepravdi nametnutih etničkim čišćenjem i otimanjem imovine, ocijenio je vrhbosanski nadbiskup. Podsjetio je i na to da je nužno ukazivati na neprihvatljivost onih dijelova Dejtonskog sporazuma kojima su ozakonjeni progoni ljudi iz njihovih domova. "To je sada teško promijeniti, a najveću je cijenu platio hrvatski narod kao najmalobrojniji", ocijenio je kardinal Puljić.

''BiH domovina i Hrvata''

Istaknuo je kako je BiH domovina i Hrvata koji u njoj žive te dodao kako je ta država "povijesna stvarnost koju nije nitko izmislio", a hrvatski je narod za njezin opstanak jasno dao glas i na referendumu o neovisnosti iz 1992. godine.

Kardinal Puljić sugerirao je kako je to bio autentični izraz narodne volje potvrdivši kako se i osobno zalagao za sudjelovanje Hrvata na referendumu o izdvajanju BiH iz bivše SFRJ. "Nisam rekao ljudima kako će glasati, nego da im je dužnost opredijeliti se", kazao je kardinal Puljić.

Dodao je kako je i tijekom rata odlučio ostati u opkoljenom Sarajevu jer je želio ohrabriti narod i vjernike, preživjevši pritom različite opasnosti, ali i pozive da napusti glavni grad kakve mu je izravno ili neizravno upućivao ratni čelnik Herceg-Bosne Mate Boban.

"Moja je reakcija (na te pozive) bila vrlo jasna: nikamo ne idem - i zbog toga se nisam pokajao", kazao je kardinal Puljić te poručio kako se Crkva ne povlači, nego ide za svojim poslanjem evangelizacije.