Iračko veleposlanstvo u Njemačkoj posljednjih tjedana je izdalo preko 1.400 putovnica svojim državljanima koji su kao izbjeglice stigli u Njemačku, a njemačke vlasti na temelju toga procjenjuju da se mnogi Iračani odlučuju na povratak u domovinu, javljaju agencije u utorak pozivajući se na informacije iz njemačkog ministarstva vanjskih poslova.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova polazi od toga da su najnoviji uspjesi iračke vojske koja je pripadnike tzv. Islamske države protjerala s mnogih dotad okupiranih područja Iraka, mnoge izbjeglice potakle na povratak u domovinu.
Drugi razlog, kako se navodi, moglo bi biti razočaranje životom u Njemačkoj, koji očito ne odgovara predodžbama mnogih koji su se uputili u bijeg.
Djelatnici njemačkih humanitarnih organizacija u Iraku već mjesecima svjedoče o tomu kako i dobro stojeći Iračani nasjedaju propagandi krijumčara ljudima te ostavljaju, za lokalne prilike, solidan životni standard kako bi se uputili u Njemačku. Po dolasku u Njemačku mnogi bivaju razočarani smještajnim uvjetima i činjenicom da je do relativnog blagostanja potreban dug put integracije.
Porast izdavanja iračkih putovnica zabilježen je i u Finskoj, koja slovi kao omiljena zemlja-odredište za iračke izbjeglice.
Njemačka vlada posljednjih dana pojačano radi na donošenju mjera koje bi pridonijele bržem povratku onih izbjeglica koje nemaju dugoročnu perspektivu ostanka u Njemačkoj. Tu se posebice radi o državljanima zemalja koje slove kao sigurne u što npr. spadaju sve zemlje zapadnog Balkana.
Trenutno se raspravlja i proglašenju zemalja sjeverne Afrike sigurnim zemljama, što bi olakšalo protjerivanje državljana ovih zemalja.
Nekoliko vodećih političara vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije posljednjih je dana pooštrilo retoriku na ovu temu.
Predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke i vicekancelar Sigmar Gabriel, kao i ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere (Kršćansko-demokratska unija CDU), zaprijetili su smanjenjem razvojne pomoći zemljama koje ne budu htjele primati natrag svoje državljane koji su protjerani iz Njemačke.
Rasprava se rasplamsala nakon što je na vidjelo izbila informacija da počinitelji izgreda u novogodišnjoj noći na koelnskom glavnom kolodvoru, kada je više stotina žena bilo seksualno zlostavljano i pljačkano, uglavnom dolaze iz zemalja Magreba. Državljani ovih zemalja u pravilu nemaju izgleda na stjecanje azila u Njemačkoj ali se zbog dugotrajne procedure zadržavaju dulje vrijeme u Njemačkoj.
Francuska primila 79 tisuća zahtjeva za azilom 2015.
Francuska je primila 79.130 zahtjeva za azilom prošle godine, potvrdila je u utorak glasnogovornica francuskog ureda za izbjeglice, što je 22 posto više u usporedbi s 2014.
Unatoč velikom rastu broja zahtjeva, to je ipak daleko ispod količine zahtjeva za azilom s kojima je bila suočena Njemačka prošle godine - 476.649. Obje zemlje pokušavaju iznjedriti plan za nošenje s rastućim brojem migranata i tražitelja azila, od kojih su mnogi pobjegli pred ratom u Siriji.
U intervjuu za francusku agenciju AFP, direktor francuskog ureda za izbjeglice Pascal Brice iznio je brojke, koje je kasnije potvrdila glasnogovornica za dpa, i rekao je da najviše traže azil Sudanci i Sirijci.
Brice je dodao da je 2015. azil odobren za 31,5 posto tražitelja, većinom iz Sirije, u usporedbi s 28 posto godinu dana ranije. Francuska je pristala primiti 19.713 izbjeglica iz skupine od 160.000 ljudi nakon što su se članice EU-a dogovorile da će podijeliti odgovornost za njihovo prihvaćanje u skladu s planom o relokaciji. (Hina)
