Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Krajem 2014. u svijetu je nastalo više od 68 milijuna kubnih metara nuklearnog otpada, a čini se kako su znanstvenici na korak do rješenja problema prerade tog otpada.


Istraživači koje je predvodio Georgij Šafejev iz Instituta za opću fiziku A. M Prohorov tvrde da su došli do rješenja kako preraditi nuklearni otpada Naime, ustanovili su da se neki radioaktivni elementi, u posebnoj kiselini i pod utjecajem lasera, lako i brzo pretvaraju u neutralne, piše rbth.com.

Vezani članci Na FPZG-u predstavljeni rezultati istraživanja o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola VIDEO Za trećinu mladih homoseksualci su bolesni, gotovo polovica smatra da je u redu koristiti ZDS Mislav Bago Novi Crobarometar: Topi se podrška radu predsjednika Zorana Milanovića, više nema većinu u potpori. SDP-u ugrožen monopol na ljevici

I do ovog, kao i do brojnih drugi otkrića, došlo je slučajno, tijekom eksperimenta dobivanja nanočestica pod utjecajem lasera. Oni se dobivaju od metala koji su stavljeni u vodenu kiselinu, a znanstvenici su eksperimentirali s različitim metalima i s kiselinama.

Kamo s nuklearnim otpadom? U NE Krško uskoro neće biti mjesta

Kad su u kiselinu radioaktivnog torijuma 232 stavili zlato, otkrili su da je posljednji prilikom pojave nanočestica prestao emitirati radijaciju. Dogodila se transmutacija. Isti se učinak pojavio s uranom 238. A cezij, koji je poznat po tragediji u Fukushimi i koji se raspada u prirodi 30 godina, u stvorenim uvjetima pretvarao se u neutralni barij za samo jedan sat.

'Ni mi, ni nuklearni fizičari zasad ne možemo dati znanstveno objašnjenje tih pojava. Stavljajući kiselinu u određene uvjete, najvjerojatnije mijenjamo sredinu jezgara njegovih atoma - stanje ljusaka elektrona', rekao je Georgij Šafejev.

Za ubrzanje raspadanja potrebno je da je u kiselini nekakav vatrostalni metal kao što je zlato, srebro, titan. 'Brzina raspadanja tvari ovisi o kemijskoj sredini – vanjskih elektrona njezinih atoma. Očigledno je da mijenjamo njihovu elektronsku konfiguraciju zahvaljujući tome što su nanočestice u stanju lokalno jačati lasersko elektromagnetskog polje', objašnjava Šafejev.

Sada se trebaju provjeriti rezultati koje je dobio Šafejev tim, a to će učiniti Ujedinjeni institut za nuklearna istraživanja. Istraživači već razmišljaju o konkretnoj primjeni ovog otkrića. Teško će se pomoću nje uspjeti neutralizirati radijacija na kopnu, recimo, u Černobilu, jer se radi o mikrometrima, no što se tiče vode otvaraju se velike mogućnosti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook