Hakerski napad,ilustracija
Hakerski napad,ilustracija Foto: Afp

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju kako bi atentat na Kasima Sulejmanija mogao eskalirati u pravi cyber-rat između SAD-a i Irana što bi samo bio nastavak cyber-neprijateljstva između dvije zemlje.


Uz porast napetosti, Iran je zaprijetio "ozbiljnom osvetom", a stručnjaci su zabrinuti kako bi se osveta mogla dogoditi u obliku hakerskih napada na osjetljive sektore infrastrukture poput električne mreže, zdravstvenih ustanova, banaka i komunikacijske mreže.

Iran je uložio ogromna sredstva u napredak cyber-tehnologije od napada Stuxneta 2010. godine zbog kojeg su SAD i Izrael degradirali iransku nuklearnu sposobnost pomoću računalnog virusa. Svoje kapacitete demonstrirali su napadima na američke banke, a SAD se tim napadima suprotstavio napadima na iransku obavještajnu skupinu i raketnim bacačima.

"Vidjeli smo malu špijunažu i sabotaže, no nismo vidjeli da se to pretvara u krvoproliće", kazala je Josephine Wolff, profesorica kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu Tufts. "Jesu lil oni opremljeni za rušenje elektroenergetske mreže za veći dio stanovništva? Iz načina na koji trenutno komuniciraju možemo zaključiti da takva mogućnost postoji, a ovo je trenutak kad bi mogli razmisliti i o uporabi te mogućnosti", dodala je.

John Hultquist, direktor za obavještajne analize u tvrtki za cyber-sigurnost FireEye kazao je da bi Iran mogao odmazdu usmjeriti na privatni sektor. "Oni će koristiti cyber napad i uništavanje kao sredstvo za utjecaj na SAD. Ne mislimo da imaju sposobnost manipuliranja sustavima, vjerojatnije je da mogu masovno zaustaviti sve sustave", opisao je.

Podsjetimo, sličan napad Amerika je doživjela u napadu ransomwarea WannaCry koji je pripisan Sjevernoj Koreji, a koji je nakratko paralizirao britansku Nacionalnu zdravstvenu službu u svibnju 2017. godine. Hultquist smatra da je cyber ratovanje izjednačeno s bojnim poljem između Irana i SAD-a. "Naše je društvo vrlo ranjivo na računalne napade", kazao je i dodao da bi Iranski napad mogao biti usmjeren na javni poremećaj, a ne na financijske troškove, piše The Guardian.