Koehler je u razgovoru za poljski časopis Wprost izjavio da je u jednom arhivu u Varšavi pronašao naputak za sovjetsku tajnu službu KGB iz 1979., koji je potpisalo svih devet ondašnjih članova Politbiroa Komunističke partije Sovjetskog Saveza, među kojima je bio i Gorbačov.
Pročitajte i ovo
Poljak Karol Wojtyla, koji je 1978. izabran za poglavara Katoličke crkve, bio je trn u oku sovjetskom vodstvu, jer je uzdrmao vlast komunista u Poljskoj.
Papi Wojtyli, kao i Gorbačovu, pripisuju se velike zasluge za pad komunizma.
Gorbačov, koji je 1985. došao na čelo Sovjetskog Saveza, svojom je politikom "glasnosti" i "perestrojke" označio kraj komunističkih diktatura.
Poljski časopis navodi riječi iz dokumenta Politbiroa Komunističke partije Sovjetskog Saveza iz studenoga 1979., u kojemu stoji: "Trebaju se iskoristiti sva moguća sredstva kako bi se spriječilo novo usmjeravanje politike što ga je započeo poljski papa, a ako je potrebno treba se poseći i za sredstvima koja sežu dalje od dezinformacija i diskreditiranja".
Iza ove formulacije krije se nalog za umorstvo pape, izjavio je Koehler.
Gorbačov je već ranije opovrgao špekulacije o postojanju naloga.
Poljski su političari zatražili provjeru novih informacija. Ako je Gorbačov zaista potpisao nalog za umorstvo Ivana Pavla II., mora biti protjeran iz politike, izjavio je predsjednik kluba zastupnika vladajuće stranke PO u poljskom parlamentu Zbigniew Chlebowski, a prenose poljski mediji.
Oporbena stranka Pis zatražila je da rusko državno odvjetništvo istraži slučaj.
Poljski mediji također prenose mišljenja poznavatelja prilika u Kremlju i u Vatikanu, koji tvrde da se za sporni dokument već odavno zna.
Ivan Pavao II., izabran je za papu u listopadu 1978. Turčin Ali Agca izvršio je na njega u svibnju 1981. atentat na rimskom Trgu sv. Petra. Papa je preživio napad ali je bio teško ozlijeđen.
Gorbačov je bio član Politbiroa od studenoga 1979. Od 1985. do 1991. bio je glavni tajnik Komunističke partije Sovjetskog Saveza, a od 1990. do 1991. predsjednik Sovjetskog Saveza.
Papa ga je 1. prosinca 1988. primio u privatnu audijenciju, što je bio prvi susret nekog sovjetskog šefa Partije s papom.
Sudski procesi u Italiji nisu doveli do razjašnjavanja pozadine atentata. U međuvremenu su se pojavile brojne tvrdnje o umiješanosti svjetskih sila, islamističkih i nacionalističkih skupina te komunističkih tajnih službi u atentat.
