Ima li zlata u Hrvatskoj? Geologinja objašnjava kako od takvih otkrića profitira država, ali i kako bi mogli građani

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavljujući veliko nalazište zlata u Srbiji izrekao veliki broj besmislica, ali u jednom je ipak bio u pravu. "Otkriće je veliko i značajno – te vrijednošću spada u tzv. ‘world class deposits’", rekla je za DNEVNIK.hr profesorica s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić.

Lokalitet Čoka Rakita dio je kompleksa Timok na istoku Srbije gdje je obilan i dugotrajan magmatizam proizveo veliki broj rudnih ležišta, njih više od sto! Mnoga od njih vrlo su velika po pitanju rezervi i vrijednosti metala.

"Ta ležišta su golemih dimenzija i mogu sadržavati stotine milijuna do milijardu tona rezervi, no udio korisnih metala je jako nizak i u pravilu ispod 1 posto u odnosu na jalovinu koja čini 99 posto. Zlata u takvim ležištima ima svega nekoliko grama po toni rude", pojašnjava nam geologinja.

Pročitajte i ovo PRIČA JE MALO DRUGAČIJA Geolog žestoko popljuvao Vučićevu izjavu o nalazištu zlata: "Najblaže rečeno, to je diletantsko"

Tu dolazimo do jedne specifičnosti lokaliteta Čoka Rakita - sadrži još dva tipa mineralizacije koja su znatno bogatija na zlatu i bakru. Zadnji objavljeni podaci Dundee Precious Metals otkrivaju velike koncentracije zlata do 63.6 g/t. Kompanija je, uzevši u obzir nove podatke objavila okvirnu procjenu rezervi iz koje se može izvući vrijednost sirovine. Profesorica nam pomaže izračunati kako bi ona mogla biti nevjerojatnih 3,5 milijardi eura.

"To naravno ne znači da se radi o izračunatoj dobiti, niti je sve prikazane rezerve moguće eksploatirati. Podatak služi kompaniji da privuče ulagače na burzama koji financiraju daljnje stadije istraživanja", pojašnjava, ali dodaje kako to ne umanjuje činjenicu da je riječ o zaista velikom i važnom otkriću.

Ulaganje u zlato

Kompanije prikupljaju novac kako bi mogle vršiti iskapanja, a nakon što se počne izvlačiti zlato vrijednost dionica naglo poraste. "Ulaganja u zlato su tradicionalna ulaganja koja donose siguran prinos, posebno tijekom recesije, a ulaganje u vrijednosne papire rudarskih kompanija je posebno popularno zbog višestrukog porasta cijena metala na svjetskom tržištu", tvrdi Borojević Šoštarić.

Pročitajte i ovo FORTRADE Zlato je skočilo na osmomjesečni maksimum! Naučite kako trgovati cijenom zlata

Ovo je vjerojatno jedini način kako privatne osobe, i to ne samo građani Srbije mogu zaraditi od zlata. Nema straha od otkrivanja točne lokacije nalazišta, kako kaže Vučić, da se ne bi "sjatili svi", jer je iskapanje zlata dug, kompleksan i jako skupocjen proces.

Sve započinje kada na osnovu određenih geoloških indikacija neki prostor postane interesantan kompaniji koja zatim traži od ministarstva koncesiju za istraživanje. Ako su rezultati pozitivni, pristupa se slijedećem koraku – istražnom bušenju. "Treba napomenuti da su bušenja izuzetno skupa, te metar bušotine košta oko 150 eura, bušenja za prospekciju mineralnih ležišta rade se najčešće do dubina od 200, 500 ili 800 m, čime cijena jedne jedine bušotine iznosi od 30.000 do 120.000 eura. Kampanje bušenja obuhvaćaju obično setove od 10, 20 i više bušotina, tako da su ulozi višemilijunski", pojasnila je geologinja.

Izvučeni uzorci šalju se na analizu, a kompanija otkrića objavljuje na web stranicama što utječe na njihovo stanje na burzi. Dundee Precious Metals je u ovoj fazi, a na trenutak kada može očekivati povrat uloženog kapitala, može čekati 15-ak godina od početka procesa. Naposljetku, to se čekanje i isplati jer se dobici broje u stotinama milijuna eura.

Pročitajte i ovo uz rijeku Plivu U BiH pronađeno zlato: "Ovo nemaju ni svjetski poznati rudnici"

Korist za državu

Sada kada nam je jasno kako zarađuje kompanija, vrijeme je da razjasnimo kako od cijelog procesa profitira država. "U trenutku eksploatacije, država naplaćuje koncesiju po propisanim tarifama za tip sirovine i plaće se po veličini eksploatacijskog polja te količini i vrijednosti iskopane sirovine. Dakle što je veće eksploatacijsko polje, što je više otkopane rude i što je njena vrijednost veća – raste i iznos koncesije", kaže Borojević Šoštarić.

Posljedice za okoliš

Jedan od koraka na koji kompanija prije početka iskapanja kompanija mora staviti kvačicu je i izrada studije utjecaja na okoliš. Srbiju je prošle godine zahvatio val prosvjeda kada je kompanija Rio Tinto htjela započeti s izvlačenjem litija iz njenih ruda. Postavlja se pitanje kako će građani Republike Srbije reagirati na iskapanje zlata koje ima veći ekološki utjecaj.

"Slučaj Rio Tinta nema veze s ekologijom, radi se o političkoj manipulaciji, i da, može se ponoviti na bilo kojem primjeru rudarskog projekta, hidroelektrane ili industrijskog postrojenja kapitalne vrijednosti. Neovisno o tipu industrije ili tipu gotovog proizvoda - svaki industrijski proces utječe na okoliš pa tako i rudarstvo. No, eksploatacija koja se odvija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima nema značajan utjecaj na okoliš", ističe profesorica.

Zlato u Hrvatskoj

Što se tiče potencijalnih nalazišta zlata u Hrvatskoj, geologinja kaže da su, zatrpana nanosima Save i Drave. "Tamo imamo ležista plina i nafte, a zlato ako ga i ima se nalazi na velikim dubinama i ne bi ga bilo isplativo komercijalno vaditi."

Druga je stvar hobističko traženje zlata kojim se ljudi bave od davnina. I danas ih se može vidjeti na nanosima Drave kako ispiru zlato tradicionalnim tehnikama, ali riječ je o aktivnosti koja nije ekonomski isplativa. "To zlato dolazi iz primarnih ležišta nošeno rijekama, ali tih, primarnih ležišta kao što su u BiH i Srbiji, kod nas nažalost nema."