Europski parlament usvojio je rezoluciju o Srbiji u kojoj se ističe polarizacija i rastuća represija u zemlji, godinu dana poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Za rezoluciju je glasalo 457 eiroposlanika, protiv je bilo 103.
Poziv Domagoja Mikića
Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..."
Traje potraga
Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari
Stručnjaci upozoravaju
Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
U rezoluciji se, između ostalog, spominje i to da je vlada pregovarala sa vlasnicima United medije, u okviru koje posluje i N1, da oslabi taj medij i upozorava da ako se to potvrdi, to bi predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji. Poziva se Srbija da se uskladi sa politikom EU u borbi protiv stranog miješanja i kampanji dezinformacija.
Ističe se da ni godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu istraga nije završena i poziva na potpuno i transparentno provođenje pravnih postupaka nakon istrage nadležnih organa, kako bi se odgovorni priveli pravdi, u skladu sa vladavinom prava.
Posebno se naglašava sve veći utjecaj Kine u Srbiji, kroz velike infrastrukturne projekte, uključujući i brzu prugu Beograd–Budimpešta. Ti su projekti, upozorava se, realizirani izvan okvira zakona o javnim nabavama, što izaziva sumnje u netransparentnost, korupciju i kršenje ekoloških standarda. EP je podsjetio da je Europski ured javnog tužitelja (EPPO) u ožujku 2025. pokrenuo istragu o zloupotrebi sredstava EU namijenjenih rekonstrukciji stanice u Novom Sadu.
Rezolucija ističe da je od veljače do rujna 2025. održano više od 10.000 prosvjeda u više od 600 gradova i općina, uključujući najveći građanski prosvjed u povijesti Srbije 15. ožujka. Europski parlament daje punu podršku studentima i građanima koji zahtijevaju pravdu, vladavinu prava, slobodu medija i demokratske reforme.
Iako su prosvjedi uglavnom bili mirni, u rezoluciji se navodi da je tijekom ljeta došlo do izoliranih incidenata i nasilja, kao i do pojave nacionalističke i proruske retorike koja je dodatno polarizirala društvo.
Europski parlament osuđuje nasilje i prekomjernu uporabu sile nad prosvjednicima, uključujući napade zvučnim oružjem 15. ožujka. Upozorava se na eskalaciju represije, nezakonito prisluškivanje studenata i aktivista, te zloupotrebu vojne jedinice Kobre, koja je u jednom slučaju koristila bojevu municiju.
U rezoluciji se najstrože osuđuju zastrašivanja, neselektivna uhićenja i medijske kampanje protiv novinara i oporbenih predstavnika, kao i dehumanizirajući govor predsjednika Aleksandra Vučića prema EU dužnosnicima, piše N1.
Europski parlament poručuje da drži srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije i slabljenje demokratskih institucija.
EP je pozvao Srbiju na hitnu provedbu preporuka OEBS-a i ODIHR-a o slobodnim i poštenim izborima te transparentnom radu REM-a i biračkog spiska.
Uz to, traži se revizija svih infrastrukturnih projekata, uključujući brzu prugu i pripreme za EXPO 2027, uz upozorenje na moguću korupciju i kršenje građevinskih propisa.
Unatoč oštroj kritici, Europski parlament ponavlja svoju podršku europskoj perspektivi Srbije, ali naglašava da će pregovori o pristupanju napredovati samo ako Beograd pokaže stvarni napredak u vladavini prava, borbi protiv korupcije, slobodi medija i usklađivanju s vanjskom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji.
Rezolucija zaključuje pozivom na slanje posebne misije EU u Srbiju radi utvrđivanja stvarnog stanja demokracije, protesta i ljudskih prava.