Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kriza u eurozoni nastavlja se pogoršavati. Španjolska upozorava da se uz trenutačne kamate neće još dugo moći financirati. Poziva europske čelnike da stabiliziraju financijska tržišta.


Prije nekoliko trenutaka u Parizu je počeo susret francuskog predsjednika Holandea i njemačke kancelarke Merkel. Pokušavaju približiti stavove oko mjera za izlazak iz krize uoči sutrašnjeg samita Europske unije.

Vezani članci Slika nije dostupna Merkel pobijedila, evo kako se to odrazilo na EURO Slika nije dostupna Merkel: Ako bude potrebno i dalje ćemo vršiti pritisak na SAD

Uoči puta u Pariz i Bruxelles, njemačka se kancelarka obratila Bundestagu. Poruka je upućena i drugim članicama eurozone. 'Nema brzih i lakih rješenja. Nema čarobne formule ili nekakvog poteza kojim dužnička kriza može biti zauvijek prevladana', istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Merkel se još jednom usprotivila uvođenju euroobveznica. Ali mnogi upozoravaju da su one jedino rješenje. Stanje u eurozoni se pogoršava. Nakon Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, pomoć traži i Cipar. Strahuje se da je sljedeća Italija.

'Ako bi Italija upala u dublje probleme, čelnici eurozone imali bi dvije mogućnosti. Ili se brzo integrirati i uvesti euroobveznice uz odgovarajući okvir koji će osigurati da talijanski porezni obveznici plate, a ne njemački; ili je druga opcija bankrot Italije što će vjerojatno dovesti do goleme financijske krize i raspada eurozone', smatra Zsolt Darvas, ekonomski stručnjak.

Čelnici Europske unije na samitu će razgovarati o fiskalnom zbližavanju. Raspravljat će i o problemu nezaposlenosti koja je u eurozoni dosegnula 11 posto. Predlažu se mjere za poticanje zapošljavanja teške 130 milijardi eura. Gospodarstvo krizom najteže pogođene europske zemlje - Grčke, u međuvremenu je doživjelo novi snažan udarac. Nezadovoljni smanjenjem plaća i produljenjem radnog vremena, zaposlenici hotela stupili su u 24-satni štrajk.

'Ne želite putovati u zemlju koja nije stabilna. Nažalost ove zime i prethodne tri četiri godine dobili smo puno lošeg publiciteta i s tim se sada moramo nostiti', kaže Alexandros Vassilikos, iz grčke udruga hotelijera. Turizam je Grčkoj najvažniji izvor prihoda. Međutim, samo u Ateni posljednjih godina zatvoreno je 18 hotela. U cijeloj zemlji čak 80. Očekuje se da će i bez štrajka broj posjetitelja ovog ljeta pasti za bar 10 posto.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.