Čelnici Europske unije postigli su dogovor o zajmu Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, koji će se financirati zajedničkim zaduživanjem država članica kako bi se osigurala potpora Kijevu u iduće dvije godine.
Novac će se osigurati zajedničkim zaduživanjem 24 od 27 država članica Europske unije. U planu ne sudjeluju Mađarska, Češka i Slovačka, koje se protive daljnjem financiranju ukrajinskih ratnih napora.
Dogovor je postignut nakon 15 sati intenzivnih pregovora na samitu u Bruxellesu, a objavljen je u tri sata nakon ponoći. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa poručio je da time Europska unija osigurava kontinuitet financijske potpore Ukrajini u trenutku sve većih fiskalnih pritisaka.
Ipak, prema pisanju POLITICA, riječ je o gorko-slatkoj pobjedi za europske čelnike s obzirom na to da je samit završio bez dogovora o korištenju zamrznute ruske državne imovine za financiranje Ukrajine, što su zagovarale Njemačka i Europska komisija.
Umjesto toga, prihvaćen je hitni rezervni plan temeljen na zajedničkom zaduživanju EU-a, koji je tjednima promovirao belgijski premijer Bart De Wever.
Dogovor Ukrajini osigurava ključnu financijsku pomoć u trenutku kada se ratom iscrpljeno gospodarstvo suočava s rizikom ozbiljnog nedostatka sredstava već početkom iduće godine, a rat s Rusijom ulazi u četvrtu godinu.
"Istina je da se nekima to nije svidjelo. Željeli su kazniti Putina oduzimanjem njegova novca. No politika nije emocionalan posao. Prevladala je racionalnost", poručio je.
Europska komisija i Berlin tjednima su pritiskali države članice da prihvate prijedlog prema kojem bi se do 210 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine iskoristilo za financiranje Ukrajine. No taj je plan ponovno blokiran nakon što je sličan prijedlog već propao na samitu u listopadu.
Belgija se snažno protivila toj ideji i upozoravala na rizike za svoju financijsku stabilnost s obzirom na to da se najveći dio zamrznute ruske imovine u Europi nalazi u instituciji Euroclear, registriranoj upravo u toj zemlji. Belgijski premijer tražio je dodatna jamstva u slučaju moguće ruske odmazde, no ostale države članice takve zahtjeve nisu prihvatile.
Dok je Europska komisija pokušavala spasiti plan s ruskom imovinom, paralelno se formirala skupina zemalja predvođena Belgijom i Italijom koja je iza zatvorenih vrata gurala tzv. Plan B – zajedničko zaduživanje EU-a.
"To se pokazalo kao najrealističnije i najpraktičnije rješenje", izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
