Časnici su na televizijskom kanalu Gabon 24 rekli da predstavljaju sve sigurnosne i obrambene snage u srednjoafričkoj državi. Kazali su da su izborni rezultati poništeni, sve granice do daljnjega zatvorene, a institucije raspuštene.
Novinar Reutersa je rekao da se u glavnom gradu Librevilleu nakon televizijskog obraćanja vojske mogla čuti glasna pucnjava.
Vlada države članice OPEC-a (organizacije zemalja izvoznice nafte) nije odmah komentirala događaj.
"U ime gabonskog naroda odlučili smo očuvati mir okončanjem trenutnog režima", poručili su časnici. Dok je jedan časnik čitao zajedničku izjavu, oko njega je desetak drugih tiho stajalo u vojnim uniformama i beretkama.
Pročitajte i ovo
Vojnici su se predstavili kao članovi Odbora za tranziciju i obnovu institucija. Državne institucije koje su proglasili raspuštenima uključuju vladu, senat, narodnu skupštinu, ustavni sud i izborno povjerenstvo.
#Gabon2023 #FREEGABON - Coup d’état au Gabon. pic.twitter.com/bdjJ0ueiLS
— Amalia Talissa (@AmaliaMbt) August 30, 2023
Puč, bude li uspješan, predstavljat će osmi državni udar u zapadnoj i središnjoj Africi od 2020. Prevrati u Maliju, Gvineji, Burkini Faso, Čadu i Nigeru potkopali su demokratske procese u proteklih nekoliko godina.
Vojska je prošli mjesec preuzela vlast u Nigeru, čime je destabilizirala regiju Sahel i u situaciju uvukla svjetske sile, čiji su strateški interesi ugroženi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U Gabonu su napetosti bile visoke usred straha od nereda nakon subotnjih općih izbora, na kojima je Bongo pokušao produžiti 56-godišnju vlast njegove obitelji dok se oporba zalagala za promjene u državi bogatoj naftom i kakaom, no u kojoj vlada siromaštvo.
Residents of Gabon gradually began to massively go out into the streets and fraternize with the military pic.twitter.com/3Yco39kqHX
— Sprinter (@Sprinter99800) August 30, 2023
Manjak međunarodnih promatrača, suspenzija nekih stranih medija i odluka vlasti da onemogući pristup internetu te uvede policijski sat nakon izbora izazvali su zabrinutost glede transparentnosti izbornog procesa.
Pročitajte i ovo
Šezdesetčetverogodišnji Bongo, koji je naslijedio svog oca Omara kao predsjednik 2019., za novi se mandat natjecao se protiv 18 izazivača, od kojih je šest poduprlo zajedničkog kandidata, bivšeg ministra i sveučilišnog profesora Albera Ondu Ossu. Bongov stožer odbacuje tvrdnje o izbornoj prevari.
Zgrada parlamenta spaljena je 2016. kada su izbili nasilni ulični prosvjedi protiv Bongovog kontroverznog ponovnog izbora za drugi predsjednički mandat. Vlada je tada onemogućila pristup internetu na nekoliko dana.
