Države na granici s Rusijom pripremaju se za povlačenje SAD-a: "Ljudi sve više shvaćaju da ne postoji NATO-ova vojska"

Čelnici Litve, Latvije i Estonije opisali su operacije protiv Irana kao razumljive, ali takve izjave nisu nepromišljene. Naime, baltičke zemlje na podršku SAD-u, njihovom najmoćnijem savezniku, gledaju kao na ključnu za vlastitu sigurnost, posebno u odnosu na prijetnju koju predstavlja Rusija.

tri vijesti o kojima se priča Oglasio se DHMZ Dan je počeo sunčano, ali polako pripremajte kišobrane: Stiže velika promjena, za jednu regiju upaljen meteoalarm u tijeku Rat na Bliskom istoku Trump: "Iran je ozbiljno prekršio primirje" NORMALIZACIJA PROMETA Građani zbunjeni novom regulacijom prometa kod Vjesnika, pokušavaju ući u krivi smjer: "Nemojte voziti napamet"

Baš ovoga tjedna je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila baltičke zemlje na "ozbiljne posljedice" zbog navodne upotrebe njihovog zračnog prostora za dronove koji napadaju Rusiju, optužbe koje sve tri države odlučno poriču.

Poput Poljske, baltičke države bile su među prvim članicama NATO-a koje su odgovorile na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa na povećanje izdvajanja za obranu.

Sergej Potapkins iz Latvijskog instituta za međunarodne odnose u razgovoru za Deutsche Welle (DW) opisao je ovu politiku kao "pokušaj da se ne iritira Donalda Trumpa da bi se pristup prema baltičkim državama koji postoji od 2022. održao što je dulje moguće".

Trenutni pristup, odvraćanje zastrašivanjem, pretpostavlja da se protivnik neće usuditi napasti članice NATO-a ako je uvjeren da ne može postići svoje ciljeve. Kao što su bivši američki predsjednik Joe Biden i europski čelnici više puta izjavili, NATO je spreman braniti svaki centimetar svog teritorija. S druge strane, Trumpove izjave po pitanju NATO-a često su bile skeptične.

Ova svijest o vlastitoj odgovornosti za obranu na Baltiku je potaknula razvoj nacionalnih gardi, dobrovoljnih obrambenih snaga zaduženih za onemogućavanje okupacije regije u slučaju ruskog napada.

Sigita Struberga, glavna tajnica Latvijske transatlantske organizacije, rekla je da Latvijci sve više shvaćaju da ne postoji zasebna NATO-ova vojska, već da smo "NATO mi".

"Uzimajući u obzir broj onih koji služe obvezni vojni rok i profesionalnu vojsku, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda", rekla je za DW.

Kao dio priprema za smanjeno sudjelovanje SAD-a u NATO-u, Potapkins ističe razmještaj savezničkih vojnih kontingenata iz drugih zemalja. Takve su snage stacionirane u svakoj od baltičkih država.

U Litvi to uključuje njemačku 45. oklopnu brigadu. Ona trenutno broji oko 1800 vojnika, a postoje planovi za povećanje na 4800 vojnika i 200 civilnog osoblja do 2027. godine. Kanadska multinacionalna brigada u Latviji broji oko 2000 pripadnika, a u Estoniji je oko 1500 vojnika stacionirano kao dio multinacionalne borbene grupe koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo.

"Povećanje kontingenta sada je glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima s partnerima", naveo je Potapkins.